Kao predstavnik Islamske zajednice Bošnjaka u Norveškoj, smatram da spomenuti redovni i osmišljeni susreti trebaju između ostalog jačati “svjetski”, odnosno politički i društveni segment u našem narodu ovdje preko saveza, klubova i udruženja.
Od domovine ne očekujemo ništa, domovina treba da očekuje od nas više truda i zalaganja. Međutim, od predstavnika naše domovine, od onih kojima narod povjeri emanet, očekujemo jasan plan i strategiju po pitanju njihovog odnosa prema ogromnom potencijalu u našoj dijaspori.
Za opstanak Bošnjaka povratnika u mjestima iz kojih su protjerani tokom Agresije od presudne je važnosti da Bošnjaci u svojim općinama budu politički faktor, da učestvuju ne samo u zakonodavnoj nego i u izvršnoj vlasti na lokalnom nivou. Jedino tako će biti u mogućnosti da zaštite sebe, svoja prava i da zadovoljavaju svoje potrebe. “Bez aktivnog učešća dijaspore, ja se bojim da je ova naša politička mogućnost veoma ograničena, a s njima ja mislim da bi to bila politička utakmica na pobjedu”, poručuje Senad Bratić
Vijest da je Avdija Kovačević, bivši načelnik Vareša, osuđen na četiri godine i dva mjeseca zatvora zbog zloupotrebe položaja, te da će mu se oduzeti imovinska korist u iznosu višem od 220.000 KM, zanimljiva je po više osnova. Ponajprije zato što bi mogla, ali i morala imati implikacije i na neke druge veće sredine i političare.
Nakon što je Institut za mjeriteljstvo utvrdio da su respiratori stacionarni i da se mogu koristiti za intenzivnu njegu te u operacionim salama, pala je tvrdnja Tužilaštva BiH o njihovoj neupotrebljivosti, odnosno vještačenje koje je za Tužilaštvo uradio neovlašteni sudski vještak.
Potpuno očekivano, barem za one koji nemaju iluzija u vezi s pravom prirodom ovih političkih organizacija, SDP i Naša stranka sabotiraju inicijativu SDA o zajedničkom nastupu probosanskih stranaka na izborima u Mostaru te prave vlastitu suparničku koaliciju.
Odlučili smo da vezi Bošnjaka s domovinom konačno damo što je moguće čvršći i funkcionalniji institucionalni okvir. Ovo je nužno ako želimo pomoći našim ljudima u iseljeništvu da sačuvaju svoj identitet i da tako ostanu to što jesu, ne odbacujući ni vrijednosti društava u kojima sad žive, ali ni vrijednosti domovine i svojeg porijekla. To je, stoga, ono čemu suštinski služi „Preporodov“ Komunikacijski centar, odnosno Centar za Bošnjake u domovinskim zemljama i dijaspori – mi želimo biti institucionalna veza između naših ljudi u dijaspori i njihove domovine, mi to moramo biti ako želimo pomoći našim ljudima u iseljeništvu, ali i našoj domovini, koja ih se ne može niti smije odreći i koja na njih mora računati zarad našeg zajedničkog, općeg dobra.
Na sastanku u Bihaću je istaknuto da su dogovoreni određeni mehanizmi neposrednije i konkretnije koordinacije između gradskih i kantonalnih institucija sa institucijama na državnom nivou s ciljem da plan za efikasno upravljanje migrantskom krizom bude konkretnije primljenjivan i efikasnije implementiran na terenu.
Ukoliko ne budu zaustavljeni radovi na izgradnji spornog spomenika u centru Srebrenice, najavljeno je podizanje Stuba srama s imenima onih koji su mogli, a nisu spriječili genocid počinjen nad Bošnjacima u julu 1995. godine te imenima negatora genocida
“Svi koji smo bili u Srebrenici i koji se bilo čega sjećamo to trebamo zapisati i ostaviti u amanet generacijama koje dolaze poslije nas. Ja, kao dijete, kada je počela Agresija na Bosnu i Hercegovinu, nisam znao mnogo informacija šta se dešavalo mojim precima u Drugom svjetskom ratu. Saznao sam da je moj pradjed Alaga od ustaša u Drugom svjetskom ratu spasio grupu lokalnog srpskog stanovništva. U Genocidu je ubijeno njegovih 25 potomaka i devet zetova od njegovih kćerki i unuka. To je bila moja motivacija zbog čega sam želio da zapišem, pa neko će čitati”
