fbpx

Bosna i Hercegovina postala je dijelom SHS monarhije. Kada je drugog i trećeg marta 1918. godine u Zagrebu donesena Rezolucija o ujedinjenju jugoslavenskih naroda koji su bili u sastavu Austro-Ugarske, skupu su prisustvovali i predstavnici BiH. U Narodnom vijeću SHS sa sjedištem u Zagrebu, u kojem bi bile predstavljene političke stranke i nacionalne organizacije južnoslavenskih naroda iz Austro-Ugarske, od ukupno 18 članova, njih 18 bilo je iz BiH, uz dodatnih pet imenovanih iz sastava raspuštenog Bosanskog sabora. Do 1. novembra 1918. godine ustrojene su oružane snage i policija, te okružni, kotarski i seoski odbori, a Austro-Ugarska je predala vlast. Prva narodna vlada za Bosnu i Hercegovinu imenovana je 3. novembra 1918. godine s deset članova, u kojoj su predsjednik i pet ministara (ili povjerenika) bili Srbi, tri Hrvata i jedan Musliman. Predsjednik Vlade bio je Atanasije Šola

U koliko god lijep papir umotao Michel svoju ideju o obrazovanju imama po svojoj i mjeri svoji kolega, jasno je da je na sceni nešto potpuno drugačije od “uzajamnog poštivanja” i promoviranja zajedničkih vrijednosti. Sve o čemu oni pričaju jeste politički islam, kako ga nazivaju, za koji tvrde da ga u ogromnim količinama izvozi Turska. Otuda neskrivena simpatija u svim vodećim evropskim medijima prema Armeniji u recentnoj situaciji u vezi sa sukobom u Azerbejdžanu. Jasno je da je osnivanje instituta direktan udar na Tursku, jer Turska finansira i kontrolira džemate svojih građana u Evropi. Što je i logično i normalno. A kada bi se riješili imama školovanih u Turskoj, onda bi udarili na Saudijsku Arabiju kako bi spriječili njen upliv u arapske džemate u evropskim zemljama.

Desetljećima je austrijski glavni grad privlačio izbjeglice i migrante koji su bježali od sukoba na Balkanu, ratova na Bliskom istoku, napada na Kavkazu ili vojnih diktatura. U 21. stoljeću taj je grad postao jedna od prijestolnica s ​​najvišom stopom imigracije na svijetu, u kojem strane zajednice čine 20% ukupne populacije.

Boreći se za načelničku poziciju u tri mandata, Armin Halitović svaki put obećavao je da će napraviti sportsku dvoranu, bazene, toplanu, most u Bosanskoj Otoci, da će riješiti vodosnabdijevanje Jezerskog, Mahmića, Pištalina i podgrmečkih sela. Ništa od ovoga nije ostvareno

PLO je osnovao svoj Odjel za umjetnost i nacionalnu kulturu 1965. godine, pod ravnanjem umjetnika i historičara umjetnosti Ismaila Shammouta. Do kraja 1970-ih PLO je objavljivao više od 100 časopisa, magazina i dnevnih novina iz Bejruta. Za ove publikacije bile su potrebne naslovne fotografije koje bi se mogle izrezati kao plakati. Joshua Hills, pomoćnik urednika u magazinu History Today, napisao je priču o borbi palestinskog naroda kroz plakate i druge oblike umjetničkog izričaja u nemogućnosti da sa svijetom komuniciraju putem televizije ili drugih masovnih medija

Rusija već odavno nije velika sila na polju biomedicine. To im ipak nije zasmetalo da tvrde da su prvi proizveli vakcinu protiv virusa korona. Vladimir Putin naredio je da proizvodnja vakcine započne s ciljem masovnog vakcinisanja njegovih građana u oktobru, a prvo će biti vakcinisani zdravstveni radnici. “Znam da djeluje prilično učinkovito, da stvara stabilan imunitet”, izjavio je ruski predsjednik. Zapravo, nema pojma niti zna bilo šta o tome. Još se ništa ne zna o imunogenim učincima vakcine, trajanju imuniteta i, što je najvažnije, je li ona uopće sigurna

Nedostatak džamija stvara još jedan problem slovačkim muslimanima, koji nisu pronašli mjesto za namaze i okupljanje. Živeći u jedinoj evropskoj zemlji bez ijedne džamije, zvaničnici u Islamskoj fondaciji pokušali su dobiti dozvolu za izgradnju džamije u Bratislavi, ali je njihova aplikacija odbijena. Centar za istraživanje etniciteta i kulture (CVEK) u Bratislavi proveo je nekoliko istraživanja o mišljenju Slovaka o manjinama i religijama i otkrio da blizu 70 procenata ispitanika ne odobrava državnu dozvolu muslimanima da prakticiraju svoju vjeru

Peticija za uključenjem Francuske u rješavanje problema u Libanu cirkulirala je društvenim mrežama nakon katastrofalne eksplozije u luci Bejrut 4. augusta i šetnje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona po većinski kršćanskom gradskom kvartu Gemmayzeh dva dana kasnije. U peticiji se traži da se Liban stavi “pod francuski mandat sljedećih deset godina”, osuđuje se “libanske dužnosnike” i “neuspjeli sistem, korupciju, terorizam i miliciju”. Tvrdi se u peticiji kako će francuski mandat uspostaviti “čisto i trajno upravljanje”. Simon Jackson, profesor savremene bliskoistočne historije na Univerzitetu u Birminghamu, u autorskom članku objašnjava posljednje poteze administracije francuskog predsjednika Macrona i podsjeća na nimalo blistavu ulogu Francuske u razaranju libanskog društva

Vladajuća klasa osmislila je nezakonite ili krajnje rizične prakse koje su na kraju upropastile zemlju i prisilile je da zatraži finansijski spas od Međunarodnog monetarnog fonda, ali još uvijek nisu s njima zaključili pregovore o milijardama neophodnim za spas zemlje. Nacionalna valuta izgubila je 80 posto vrijednosti, a u siromaštvu će uskoro živjeti tri četvrtine stanovništva. Pandemija je dodatno pogoršala situaciju, a onda se dogodila razorna eksplozija koja je samo bila završni dodir na procesu uništavanja te prelijepe, ali veoma nesretne zemlje

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!