fbpx

BiH

Prvo što su mi Haris i Zdravko Čolić rekli kada sam izašao iz Sarajeva bilo je: “Nemoj da bi ti sebe nešto ozbiljno shvatao.” Mi smo tako rasli, da se uspjesi što skromnije doživljavaju, a i danas je tako. S ove distance, mislim da je to bio historijski nastup jer se prvi put zavihorila zastava BiH s ljiljanima. Kasnije je rađeno neko istraživanje koje je pokazalo da se ljudi u New Yorku sjećaju gdje su bili 11. septembra, a Sarajlije gdje su bile kada je održan taj “Eurosong”. Ljudi su punili akumulatore, dovijali se na lude načine da sve to vide i to im je ostalo u sjećanju jer im je bilo zaista stalo do prvog predstavljanja BiH. Fazla je tu potpuno irelevantan, samo sretnik u spletu sretnih okolnosti

Nezir Pivić rođen je 4. jula 1983. godine u Zenici. Srednju školu završio je u Zenici. Diplomirao je 2006. godine na Fakultetu kriminalističkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Tokom studija pokazao je izvrsno znanje u savladavanju naučno-nastavnog procesa i time stekao status povlaštenog studenta kojim se omogućava prijevremeno završavanje studija. Od 2007. godine zaposlen je kao asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici na Katedri za krivično pravo, gdje je magistrirao (2009) i doktorirao (2012). S 26 godina je magistrirao, a s 29 godina doktorirao i time postao jedan od najmlađih doktora pravnih nauka u BiH. U skladu s njegovim naučnim napretkom, napredovao je i u profesionalnom smislu od zvanja asistenta u višeg asistenta, docenta i potom vanrednog profesora, za kojeg je izabran u novembru 2017. godine

U već poslovičnim napadima blažeg oblika logoreje, što na online skupštinskom zasjedanju, što u izjavama za medije, Konaković tako miješa babe i žabe, svjesno brka nadležnosti u javnom zdravstvu, iz neznanja ili svjesno brka pojam hospitalizacije sa zbrinjavanjem pacijenta, alarmantno govori o velikoj stopi smrtnosti od virusa korona u Kantonu Sarajevo bez da takvu tvrdnju potkrijepi ikakvim činjeničnim pokazateljem, savjetuje populis (jer, on to zna iz iskustva) kako se pravovremeno treba uzimati terapija antikoagulansima i uz to, kao egzemplaran primjerak “nekoga iz mase”, priča o vlastitom samotretmanu

“Spominju se neke različite vrste zelenih ili raznobojnih ljevica. Ljevica je ljevica. Pripadam jednoj lijevoj orijentaciji, dakle socijal-demokratskoj orijentaciji, i stranka iz koje dolazim, SD, dobila je podršku i DF-a, tako da sam ja i kandidat te koalicije koja se zove “Zajedno i odlučno”. Pričaju sada kako sam povezan i s nekom desnicom, a pitao bih građane šta je konkretno ljevica ili desnica ako se radi o samim interesima građana?! Nikada to ne bih tako grubo dijelio”

Najznačajniji razlog za ustavnu reformu i terotorijalni preustroj se nalazi u trijumfalističkom narativu koji se gradio u RS. Negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca je poprimilo grozomorne obrise, a isticanje samostalnosti ovoga entiteta kao političkog cilja doprinosi nepovjerenju i snažnoj blokadi razvoja političkih odnosa. Poraz ovog narativa je civilizacijski zadatak i mora biti strateški politički cilj demokratskog svijeta. Da bi do toga došlo pritisak na ključne političke faktore u međunarodnoj zajednici treba biti pojačan. Neodlučni faktori u međunarodnoj zajednici trebaju biti ohrabreni da vjeruju u vlastite vrijednosti i u slučaju BiH

Mi smo svjesni stanja u Bosni i odnosa koji vladaju. Znamo da su zbog opstrukcije neprijatelja Bosne institucionalne mogućnosti ograničene. Međutim, mora se naći načina da se veza dijaspore s domovinskim snagama ojača. U dijaspori je veliki potencijal, kako finansijski, tako i intelektualni. Mi u cijelom svijetu imamo intelektualaca raznih profila. Od ministara u vladama preko lokalnih službenika do vlasnika uspješnih kompanija. To je neprocjenjivo blago Bosne.

Neka im mališani kojima zabranjuju bosanski jezik, a koji danas ponosno trčkaraju u Srebrenici, Zvorniku, Bratuncu, Bijeljini, Osmacima, Vlasenici, Milićima, Prijedoru, Vukosavlju, Tesliću, Doboju, Banjoj Luci, Prnjavoru, Kotor-Varoši, Foči, Višegradu, Bosanskom Novom..., budu motiv da glasaju. Ovi su mališani budućnost našeg naroda u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. U ovom dijelu naše domovine, kad idete na glasanje, idete da glasate za veća prava, više slobode, više dostojanstva, za više onih koji će poštovati žrtve, za više onih koji neće negirati genocid, za više onih koji vole Bosnu i Hercegovinu i koji će se boriti za nju

Neizlazak na izbore je postepeno odricanje od domovine. Mi smo na taj način sve dalje od svojih korijena, od kostiju naših predaka koje su ostale razasute po cijeloj Bosni i Hercegovini. Konačno, na taj način i sebi zatvaramo vrata povratka, makar “po stare dane”.