fbpx

Vrijeme je za upoznavanje bošnjačkih običaja, kulture i tradicije

“Pošto sam jedno vrijeme bio predsjednik KUD 'Visoko', smatrao sam da bi početak ovakvog festivala trebao biti na dobrom nivou, pa smo se uvezali s Evropskom asocijacijom folklora, koja radi u saradnji s UNESCO-om. U međuvremenu smo postali i članovi ove asocijacije, pa nam oni svake godine šalju određeni broj društava iz Evrope i svijeta koji su zainteresirani da dođu u Bosnu. Festival traje pet dana, svi učesnici imaju između dva i tri nastupa”

I ove godine, od 19. do 24. jula, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” organizira Međunarodni festival muzike i folklora “Ljeto u Bosni i Hercegovini”. Festival je upriličen u saradnji s Evropskom asocijacijom festivala (EAFF), partnerom UNESCO-a. Ovo je četvrti put da BZK “Preporod” organizira ovakav festival, koji ove godine okuplja 265 učesnika u osam muzičkih i folklornih grupa, od kojih 170 dolazi iz Poljske, Rumunije, Bugarske, Irana i Izraela. Iz “Preporoda” kažu da je cilj ovakvih manifestacija upoznavanje pripadnika drugih kultura s Bosnom i Hercegovinom i njenim prirodnim ljepotama, te afirmacija kako bosanskohercegovačkih kulturnih vrijednosti, tako i kulturnih vrijednosti drugih naroda.

Mersed Šahinović, predsjednik BZK “Preporod” Visoko, ističe da je prije nekoliko godina odlučeno da se organizira ovakav festival folklora. “Pošto sam jedno vrijeme bio predsjednik KUD ‘Visoko’, smatrao sam da bi početak ovakvog festivala trebao biti na dobrom nivou, pa smo se uvezali s Evropskom asocijacijom folklora, koja radi u saradnji s UNESCO-om. U međuvremenu smo postali i članovi ove asocijacije, pa nam oni svake godine šalju određeni broj društava iz Evrope i svijeta koji su zainteresirani da dođu u Bosnu. Festival traje pet dana, svi učesnici imaju između dva i tri nastupa, a prije podne, prije svojih nastupa, kao i tokom dva dana koja su im slobodna, obilaze prirodne, kulturne i naučne znamenitosti BiH. Mi njihovim željama prilagođavamo naš program”, tvrdi Šahinović, te pojašnjava da je ove godine došla grupa iz Izraela koju su uvezali s Jevrejskom zajednicom u Sarajevu kako bi im oni objasnili sve o dolasku Jevreja u Bosnu, o njihovim kulturno-historijskim spomenicima, o jevrejskom groblju, o Hagadi.

“Mi realiziramo projekt na način da ispunjavamo želje naših gostiju, i to je jedan od najvećih zadataka na koje nekad ni mi nismo spremni. Oni nama u Bosnu dođu maksimalno pripremljeni, jer su već preko interneta upoznali sva važna i zanimljiva mjesta u BiH. Zatim nas pitaju kako mogu doći do Kravica, Jajca, Travnika, zašto je Travnik bio vezirski grad i ko su bili ti veziri. Bugari su upoznali stvari o Mehmed-paši Sokoloviću, da je bio veliki vezir koji je služio tri sultana. Znači, oni upoznaju stvari koje nikada ne bi upoznali da nije bilo ovog festivala. Ljudi su uglavnom oduševljeni kada nam dođu, a mi najviše imamo problema sa smještajnim kapacitetima koje moramo prilagođavati jer tu imamo i djece i odraslih i moramo to sve nekako organizirati”, kaže Šahinović.

O Festivalu se u Visokom aktivno priča posljednjih mjesec dana. Vlada velika zainteresiranost jer su posjetioci, koji dolaze iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, prethodnih godina bili oduševljeni ovim festivalom. Šahinović ističe da su ljudi iznenađeni ovolikim brojem učesnika koji su došli na jedno mjesto iz toliko zemalja svijeta, i to u jednoj relativno manjoj sredini, i koji učestvuju u ovakvom festivalu. “U subotu je bilo zvanično otvorenje u Ilijašu, gdje su prisustvovali prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK ‘Preporod’, i Akif Fazlić, načelnik Općine Ilijaš. Tu je bilo zaista mnogo svijeta, posjećenost je bila na zavidnom nivou, društva izvode svoje performanse i na ulicama, onda publika dođe tu, pa nastup bude na otvorenom. U Visokom je slična situacija, s tim što u Visokom, za razliku od Ilijaša i Vogošće, imamo dugu tradiciju ‘Visočkog ljeta’, tako da narod tradicionalno tu dolazi. Zanimljivo je da su nam ove godine došli učesnici iz Irana i Izraela, koje smo uspjeli spojiti da sjede za istim stolom kako bi se upoznali i razgovarali o brojnim temama. Čak ih je Iranac pozvao da budu njegovi gosti u Sarajevu, gdje će odsjesti neko vrijeme. Vidite, kultura razbija sve ove granice koje politika uspostavlja.”

Mihaela Horujenco, učesnica na ovogodišnjem festivalu, dolazi iz Rumunije. Kaže kako je prvi put u Bosni, te da je oduševljena ovom zemljom koja ima divne planine i pejzaže. “Danas smo bili u Mostaru, prekrasan grad, pogotovo stari dio grada. Posjetili smo i Stari most i visoku kulu, ne znam joj ime. Tu sam četiri dana, bili smo i u Sarajevu jučer. Kupili smo suvenire za roditelje i djecu, posjetili smo i muzej. Djeca koja učestvuju na festivalu veoma su sretna što su došli u Bosnu i ljudi ovdje se veoma lijepo odnose prema nama”, tvrdi Mihaela.

Ona je s pet godina počela učestvovati na ovakvim festivalima. “Sada imam 43 godine i, kao što vidite, još uvijek učestvujem na ovim festivalima. Do sada smo bili u Turskoj, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Grčkoj. Smatram da su ovakvi festivali odlična prilika da se upoznamo s novim kulturama i običajima koji dolaze iz zemalja koje posjećujemo.”

Kada je riječ o organizaciji ovog i brojnih drugih festivala i događaja, iz BZK “Preporod” Visoko kažu da se žele baviti brojnim aktivnostima koje nisu dio godišnjeg plana. “Mi se ne bavimo samo običnim stvarima kojima se jedno kulturno društvo bavi, već tražimo i neke projekte koji su malo iznad svakodnevnog sivila gdje se kultura trenutno nalazi. Tako smo prije četiri godine, a što nam je bila i obaveza, organizirali obilježavanje 450 godina od smrti Nasuha Matrakčije u Visokom, jer je 2014. UNESCO proglasio godinom Nasuha Matrakačije. S obzirom na to da je on rođen u Visokom, ostavio značajan doprinos u oblasti kartografije i matematičkih nauka, mi smo smatrali obaveznim da naše stanovništvo upoznamo s likom i djelom ovog našeg velikana. Otišli smo i korak dalje, pa sada pokušavamo da uvedemo i nagradu ‘Nasuh Matrakčija’ za omladinu koja postiže izvanredne rezultate u svom školovanju i vannastavnim aktivnostima. Nadam se da ćemo imati podršku od centrale ‘Preporoda’ i matičnog odbora. Mislim da je profesor Kodrić sada postavio ‘Preporod’ na neke nove temelje, te smatram da ćemo u budućnosti ostvariti odličnu saradnju”, poručuje Mersed Šahinović.

 

PROČITAJTE I...

Zasnovana na magmi nacionalnog bića, na buntovnoj i polivalentnoj leksičkoj podlozi, na vreloj maštovitosti i gotovo sentimentalnoj zagrcnutosti narodnog rapsoda, poezija Ćamila Sijarića traga za suštinskim mirom, u jednoj univerzalno oblikovanoj formi, osvjetljava čovjekovu sudbinu kroz najintimniju vizuru, svoj san o mogućem spokojstvu projektuje na historijsko platno vječito živih ožiljaka stradalništva i bola kao univerzalnih i odveć ponovljivih kategorija.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI