Proglašenjem najboljih i dodjelom nagrada, u Domu kulture Jajce završene su još jedne, 38. Pozorišne/Kazališne igre Bosne i Hercegovine
![](https://arhiv.stav.ba/wp-content/uploads/2017/12/ACL-banner-novi_001.png></a></div><p><strong>Piše: Mirza SKENDERAGIĆ</strong></p>
<p>“Brojni gosti i publika uživali su u raznolikim i kvalitetnim sadržajima pratećeg programa kao što su izložbe, promocije knjiga, okrugli stolovi, predavanja, portreti zanimljivih ličnosti, predstave van konkurencije, a ono što bih posebno naglasila, ove godine smo prvi put publici ponudili dva koncerta klasične glazbe. Iako ovih dana vladaju tropske vrućine, i pored drugih kulturnih manifestacija koje se ovih dana događaju u Jajcu, odaziv publike bio je više nego dobar. Zadovoljna sam pozitivnom atmosferom koja je vladala za vrijeme Igara, susretima, druženjima, suradnjom s kazališnim kućama, medijima… Samo pozitivne stvari su se događale oko Igara.</p>
<p>Naravno, uvijek može i bolje. Mi, kao organizatori, nećemo prestati s nastojanjima da uradimo sve kako bi već sljedeće Igre imale još bolju organizaciju od ovih. Kontinuitet neće i ne smije doći u pitanje. Općina Jajce, građani Jajca i prijatelji festivala u Jajcu, čiji broj nije mali, garant su opstojnosti Igara u budućnosti”, kaže u izjavi za <em>Stav</em> direktorica Doma kulture Smiljka Brtan, te dodaje da “smjer kojim će se razvijati Igre u Jajcu ovisi ponajviše o tome koliko će se uspjeti promijeniti način gledanja na festival onih najodgovornijih. Sigurno da postoji prostor za napredak festivala, ali ne ovisi samo i isključivo o nama organizatorima.”</p>
<p>Kao dugogodišnji redovni gost festivala, dramski pisac Almir Bašović u prvi plan ističe pozitivnu atmosferu ovogodišnjeg izdanja Igara te to što se njihov značaj širi i izvan granica Bosne i Hercegovine. “Pozorišne igre u Jajcu najstariji su pozorišni festival u Bosni i Hercegovini, zato je naš odnos prema njima na izvjestan način i odnos prema našoj pozorišnoj tradiciji i svim velikim imenima koja su tu tradiciju gradila. Lijepo je na jednom mjestu, a pogotovo na mjestu kao što je Jajce sa svojom ljepotom i bogatom historijom, imati predstave koje su obilježile našu teatarsku sezonu. Ove je godine atmosfera zaista bila i festivalska i pozorišna, a drago mi je da se i za Jajce i za pozorišne igre čulo i izvan naše zemlje.”</p>
<p>Na ovogodišnji teatarski festival prijavljeno je bilo 18 predstava iz 11 pozorišnih kuća iz cijele Bosne i Hercegovine, od kojih je 6 najboljih, prema izboru selektora igara Straje Krsmanovića, odigrano pred jajačkom publikom. “Dvije su se svojim kvalitetom izdvojile od ostalih, obje u režiji Kokana Mladenovića. Po mom skromnom sudu, najbolja predstava prethodnih Igara bila je <em>Sjećaš li se Doli Bel </em>Kamernog teatra 55 iz Sarajeva, tek za nijansu bolja od <em>Karoline Nojber</em> Narodnog pozorišta Republike Srpske iz Banje Luke.</p>
<p>Pohvalno je što su čak četiri od šest predstava koje su bile u konkurenciji za nagrade u Jajcu nastale po tekstovima domaćih autora, kao i što znatan broj režisera i dramaturga pripada onome što kolokvijalno nazivamo mlađom generacijom, kao i to što je čak pet predstava imalo originalnu muziku”, kaže za <em>Stav</em> teatarski kritičar Elvis Ljajić.</p>
<p>Stručni žiri u sastavu Hasija Borić, predsjednica, Ljubica Ostojić i Tina Laco izabrao je najbolje nakon odigranih predstava u takmičarskom dijelu. Nagrada za najbolju predstavu u cjelini dodijeljena je Narodnom pozorištu Republike Srpske Banjaluka za predstavu <em>Karolina Nojber</em>, po tekstu Nebojše Romčevića, a u režiji Kokana Mladenovića. “U pobjedničkoj predstavi svi dramski i scenski elementi funkcioniraju i ujedinjuju se kroz višestruko slojevitu simbolizaciju, savršenu točnost igre, lucidne, promišljene i kreativne režijske postupke u stvaranju istodobno ozbiljno angažiranog i umjetnički nadmoćnog scenskog produkta. Priča o hrabroj teatarskoj reformatorici iz 18. stoljeća poslužila je kao inspirativan i potresan temelj na kojem izrastaju i isprepliću se raznoliki slojevi suvremene, vječne i univerzalne problematike, u čijoj je suštini porazna pozicija glumca / umjetnika zapravo samo refleksija porazne pozicije <em>običnog</em> čovjeka”, obrazloženje je stručnog žirija.</p>
<p>Kokanu Mladenoviću pripala je i nagrada za najbolju režiju za predstave <em>Sjećaš li se Doli Bel</em> i <em>Karolina Nojber</em>. Nagrade za najbolja glumačka ostvarenja otišla su u Kamerni teatar 55, i to glumcima iz predstave <em>Sjećaš li se Doli Bel</em>: Emiru Hadžihafizbegoviću, Gordani Boban, Mirsadu Tuki, Tatjani Šojić i Admiru Glamočaku, dok je priznanje za najboljeg mladog glumca uručeno Davoru Goluboviću za lik Dine Zolja u istoj predstavi. Nagradu za najbolji dramski tekst savremenog autora osvojio je Dario Bevanda za tekst <em>Pink Moon</em>, a za najbolju dramaturgiju Kemal Bašić za predstavu <em>Posljednja ljubav Hasana Kaimije</em>.</p>
<p>Adisa Vatreš‑Selimović dobila je nagradu za scenografiju za predstavu <em>Sjećaš li se Doli Bel</em>, dok je nagrada za kostimografiju dodijeljena Jeleni Vidović za predstavu <em>Karolina Nojber</em>. Nagradu za najbolju muziku osvojila je Irena Popović za muziku u predstavama <em>Sjećaš li se Doli Bel</em> i <em>Karolina Nojber</em>. Najbolja predstava u cjelini po izboru žirija publike jeste <em>Sjećaš li se Doli Bel</em>.</p>
<p>Vidimo se i dogodine, na 39. Pozorišnim/Kazališnim igrama u Jajcu.</p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
KARAĐORĐE I IZETBEGOVIĆ ZAJEDNO U SANDŽAKUPROČITAJTE I...
UZ 31. GODIŠNJICU SMRTI ĆAMILA SIJARIĆA
Zasnovana na magmi nacionalnog bića, na buntovnoj i polivalentnoj leksičkoj podlozi, na vreloj maštovitosti i gotovo sentimentalnoj zagrcnutosti narodnog rapsoda, poezija Ćamila Sijarića traga za suštinskim mirom, u jednoj univerzalno oblikovanoj formi, osvjetljava čovjekovu sudbinu kroz najintimniju vizuru, svoj san o mogućem spokojstvu projektuje na historijsko platno vječito živih ožiljaka stradalništva i bola kao univerzalnih i odveć ponovljivih kategorija.
Univerzalni rječnik čuda Almina Kaplana: RASKOŠNE POETSKE SLIKE
Almin Kaplan, Bukara, “Planjax”, Tešanj, 2018.