fbpx

Temeljni uvid u pojavu, razvoj i efekte kockanja

Jasmin Halebić, Kockanje: socio-ekonomski efekti, Ekonomski institut Sarajevo, 2019, 190 str.

 

Piše: Ahmed KULANIĆ

Kocka i kockanje, u svom današnjem značenju i obliku, svoje postojanje vezuje za povijest zapadnog svijeta u periodu kolonizacije. Iako se najranije zabilježeni primjeri kockanja vezuju za period trećeg milenija prije nove ere i pojavu šestostrane kocke s navedenom namjenom na području drevne Mezopotamije, tek s pojavom drugih alata za kockanje poput karata (u 9. stoljeću najvjerovatnije u Kini) postepeno je dovodilo do unapređivanja, reguliranja i omasovljenja kocke i kockanja širom svijeta.

U pretkolonijalnom dobu povijest bilježi odsustvo kockanja kao ljudske aktivnosti nezapadnih naroda, što u velikoj mjeri govori u prilog tezi da kocka jedino može biti razmatrana kao društveni konstrukt i proizvod ljudskog djelovanja. U tom pogledu, otvaranje kockarnica i kasina (početkom 7. stoljeća) u Italiji, kao i drugih vidova poput online kockanja (tokom 20. i 21. stoljeća) u potpunosti će dovesti do masovnosti i rasprostranjenosti iste, te stoga danas gotovo da ne možemo pronaći ljudsku zajednicu u kojoj ne postoji.

Činjenice da je kocka, kockanje i kockarska industrija 2020. godine iznosila oko 560 milijardi dolara, što predstavlja oko 3.3 posto vrijednosti ukupnog svjetskog tržišta. Promet priređivača u djelatnosti kockanja u 2018. godini u odnosu na ostvareni nominalni BDP jedino je, od svih zemalja EU, bio veći od 1 posto u Grčkoj (1.1 posto) i Italiji (1.06 posto).

U Bosni i Hercegovini kocka, kockanje kao i ukupna kockarska industrija posljednjih nekoliko godina, ekonomski gledano, bilježi veliki rast i uspon. Samo u periodu od 2017. do 2019. godine kockanje je ostvarilo rast od 7 posto, dok za 2018. godinu promet svih priređivača predstavljao je 8.7 posto u odnosu na nominalni BDP Federacije Bosne i Hercegovine. Navedena rasprostranjenost kocke i kladionice, posebno u posljednjih nekoliko godina, dovela je i do šire medijske pokrivenosti i elaboriranja navedene teme, ali i organiziranja naučnih te stručnih skupova koji su na različite načine i iz različitih uglova tretirali i bavili se pitanjem kocke i kockanja u Bosni i Hercegovini.

U tom pogledu značajno je istaći i djelo Kockanje: socio-ekonomski efekti autora Jasmina Halebića, koje se prvi put na jedan sistematičan, naučno utemeljen i znanstveno elaboriran način bavi pitanjem kocke, kockanja i klađenja u Bosni i Hercegovini. Djelo je u organizacijskom smislu, pored uvoda i zaključnih razmatranja, koncipirano u sedam poglavlja, povezanih i istkanih na način da predstavljaju jednu logičnu cjelinu, dajući temeljni uvid u pojavu, razvoj i efekte kockanja u svijetu, ali isto tako pojašnjavajući historijat, zakonski okvir kao i efekte, ekonomiku te tržište kockanja u Bosni i Hercegovini.

Djelo Kockanje: socio‑ekonomski efekti mogli bismo promatrati u nekoliko odvojenih, ali sistematično i znanstveno povezanih cjelina, kao prvu knjigu koja nudi historijski prikaz pojave kocke i kockanja, te pogled monoteističkih religija na iste na način da autor nastoji da demistificira cjelokupan način i proces kockarskih igara – njihov nastanak i religijski pogled na istu na osnovu primarnih religijskih izvora. Drugu tematsku cjelinu, u širem smislu, predstavljaju treće i četvrto poglavlje, u kojima autor nastoji da oslika društveni kontekst i pojavnost kockanja, posebno se osvrćući na teme kockanja i spola, te kockanja i mladih (treće), kao i osnovne faktore i efekte (pozitivne i negativne) kockanja na ukupnu društvenu zajednicu. U trećem tematskom smislu knjiga se bavi ekonomikom, ekonomskim analizama i tržištem kocke i kockanja te na svom kraju (sedmom poglavlju) daje kratki historijski, ali i društveno‑ekonomski prikaz stanja kocke i kockanja u Bosni i Hercegovini.

Značajno je istaći, ono što i sam autor navodi u uvodnom poglavlju, iako nepostojanje cjelovitih i sveobuhvatnih istraživanja kockanja u Bosni i Hercegovini razumijevanje makro društveno-ekonomskih efekata na bosanskohercegovačko društvo čini teškim, ali autor vješto i metodološki utemeljeno, koristeći se induktivnom metodom, predočava osnovne implikacije kocke i kockanja na bh. društvo u mnogim oblastima. Stoga, Halebićevo djelo predstavlja integralnu i integrirajuću naučnu monografiju koja na jednom mjestu nudi osnovne informacije o kocki i kockanju, te svakako u naučnom smislu temeljno djelo u navedenoj oblasti u Bosni i Hercegovini.

Kockanje: socio-ekonomski efekti možemo i trebamo prije svega promatrati kao naučnu publikaciju namijenjenu specifičnoj publici, ona u svakom pogledu predstavlja i djelo koje mogu koristiti svi oni koji žele da steknu osnovni uvid u problematiku kocke i kockanja ne samo u kontekstu Bosne i Hercegovine već i o njenim ukupnim društveno‑ekonomskim efektima u svijetu. Djelo koje ne donosi samo i isključivo nova saznanja već nudi i nove pristupe regulaciji kockanja u Bosni i Hercegovini dajući primat prevenciji nad sanacijom štetnih posljedica iste.

PROČITAJTE I...

Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!