fbpx

Društvo

Stvar je vrlo jednostavna i od bošnjačke politike jasno artikulirana više puta. Dobrodošlica je uvjetovana poštivanjem protokola – Sarajevo je glavni grad BiH, predsjednik susjedne države prvo razgovara s predsjednikom (predsjednicima) BiH, a ne predsjednikom RS-a. Prvo se dolazi u Sarajevo, a ne u Banju Luku ili Ljubuški. Poštivanje bilateralnih odnosa preduvjet je opstanku bilo kakvih budućih odnosa. O da, zato je bitno da premijer Denis Zvizdić uskoro posjećuje Srbiju, zato je bitno da pod uvjetom poštivanja državnosti BiH postoji otvoren diplomatski kanal s Tomislavom Nikolićem. Jest, tzv. Toma Grobar četnički je vojvoda s Romanije, ali je i predsjednik Republike Srbije.

Sarajevska Face TV obilježila je petu godišnjicu emitiranja svog programa dodjelom nagrade “Ličnost godine” aktivistici Nikolini Balaban; nagrada je izazvala podijeljene reakcije, od euforičnog aplaudiranja jednih do ljutnje onih koji podsjećaju na ne baš časnu ratnu i poratnu prošlost prijedorske doktorice i njenog pokojnog supruga

Projekt “Genocid nad Bošnjacima 1992.-1995. izvršen u svrhu podjele Republike Bosne i Hercegovine i stvaranja velike Srbije” prezentiran je 12. decembra u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Najavljen je performansom direktora Kamernog teatra 55 Emira Hadžihafizbegovića i istaknutih bosanskohercegovačkih glumaca, a glavni dio projekta ostvaren je na inicijativu člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, a kojoj se pridružio i reisul-ulema Husein ef. Kavazović. Riječ je o internet stranici o genocidu nad Bošnjacima koja će uskoro biti dostupna javnosti. Cilj projekta jeste sveobuhvatno prezentiranje korijena, uzroka, ciljeva i razmjera agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu u periodu od 1992. do 1995. godine

Dakako da Bazdulj nije prisustvovao promociji i da nije imao priliku poslušati o čemu su promotori govorili i u čemu su se složili, ali srpski nacionalisti uglavnom uvijek unaprijed znaju šta to Bošnjaci misle o Andriću. Nisu se Bošnjaci mogli sastati, a da ne kažu o Andriću sve najgore i najcrnje, bez argumenata, naravno. Kao krunski dokaz da je Andrić bio suprotno od onoga što tvrdi da su rekli mostarski promotori Mahmutćehajićeve knjige, a nisu rekli, Bazdulj kaže da se “Nobelova nagrada baš i ne dodjeljuje inspiratorima genocida”.

Ove godine navršava se 100 godina od rođenja i 40 godina od pogibije Džemala Bijedića. Tim je povodom u Sarajevu objavljeno drugo izdanje političke biografije ovog istaknutog bosanskohercegovačkog političara. Stav objavljuje izvode iz ove knjige autora prof. dr. Husnije Kamberovića. Džemal Bijedić rođen je u Mostaru 22. aprila 1917. godine, a poginuo je u avionskoj nesreći 18. januara 1977. godine. Obavljao je najvažnije funkcije u gradu Mostaru, Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji, među ostalim, bio je predsjednik Skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik Saveznog izvršnog vijeća u dva mandata. Jedan je od rijetkih političara u socijalističkoj Jugoslaviji koji je, osim velikog utjecaja na unutarnju, snažno doprinosio i kreiranju vanjske politike Jugoslavije, koju je Josip Broz Tito uglavnom bio rezervirao za sebe. Avionska nesreća u kojoj je stradao predmet je kontroverzi i 40 godina poslije

Iz štampe je izišlo treće izdanje knjige Tragom Božjih poslanika Ibrahima Kajana. Ovaj nesvakidašnji putopis podijeljen je u jedanaest etapa autorovog hoda po jugoistočnoj Turskoj u proljeće 1990. godine, kada je Kajan obišao “Pejgamberleri ovalari” ili “Područja Božijih poslanika”. Posjetio je gradove u kojima su poslanici pozivali na dobro, a odvraćali od zla, kao i mjesta spomenuta u svetim knjigama i mezarove nekih poslanika za koje se pouzdano zna gdje su ukopani. U ovom broju Stava objavljujemo dijelove iz Kajanovog putopisa, kao i fotografije koje je autor ustupio redakciji na korištenje

„Mi trenutno uopće ne znamo koji je politički program Fahrudina Radončića. On samo hoće graditi, u vis želi skakati bez prepone koju vidi u SDA, a optužbe koje neprestano upućuje u suglasju su mu, odnosno, protuprirodnoj vezi sa srpskom i hrvatskom politikom."

Povodom članka objavljenog 14. januara 2016. godine u dodatku Dnevnog avaza Sedmica, kojim akademik Muhamed Filipović osuđuje pisanje časopisa Stav o učešću Branka Ćopića u napadu ustanika na selo Veliki Dubovik kod Bosanske Krupe 02. avgusta 1941. godine

Manipulator mijenja temu po potrebi, zima je, nema više Arapa, a i Turaka je manje, bila je priča o džumi, pa o alkoholu u šerijatskoj metropoli, pa Dino Merlin, pa kad je Dino održao lekciju i Banja Luka postala šerijatska, opet je aktivirana priča o džumi, a, naravno, redovan odlazak na džumu usko je povezan s nestankom vode zbog objektivnih i neobjektivnih razloga, s čišćenjem snijega na cestama četvrtog prioriteta i odnosom prema homoseksualcima. Jer, da ne ide u džamiju, znao bi kako da nam osigura vodu