Bilo da je riječ o osmanskom paši rodom iz Egipta, ili o trima bektašijskim šejhovima, turbe u narodu poznato kao Misirlijino nesvakidašnji je fenomen koji se svojom specifičnom dužinom izdvaja od svih drugih u Bosni i Hercegovini. Ono je podsjetnik na vrijeme osmanskog osvajanja Bosne, na hrabre branioce utvrde u Tulovićima i lukavstvo osmanske vojske
Zemlja ima 9.191 zaraženih, više od polovice u Madridu; 329 ljudi je umrlo, a 540 izliječeno
Kada dođete kući, operemo ruke, izvadimo hranu i ostavimo je na čistu i dezinficiranu površinu. Čišćenje vodom i izbjeljivačem je dovoljno. Cekere perite u mašini na 60 stepeni. Važno je izbjeći množenje bakterija kao što je Listeria. Ako ćete zamrznuti hranu, učinite to što je moguće prije kada je na njoj najmanje bakterija.
Najteža situacija je u Italiji, zatim u Španiji i Francuskoj, gdje je najveći broj zaraženih i umrlih.
Iako kapital i privreda po pravilu ne poznaju nacionalnost, u rudnicima i Fabrici za pocinčavanje zaposleni su radnici srpske nacionalnosti, kao i u nekim drugim. S povratkom Bošnjaka u Srebrenicu svoje pogone otvarale su i firme čije je sjedište u Federaciji BiH, kao što su “Prevent”, “Alma Ras”, “Klas”, “Bos-Agro Food” i druge. Ove firme uglavnom su, kada je u pitanju nacionalna struktura uposlenih, multietnične
“Mi hoćemo da zaštitimo taj stari tradicionalni način proizvodnje visočke pečenice. Nema 'brze muzike', ono što kažu da danas pase, a sutra na pijaci. Neki dan mi jedan čovjek kaže: 'Je li ovo ona što je jučer pasla', rekoh mu: 'Nije, ova je jutros pasla, evo je sad ovdje.' Ne mogu ja nikome objašnjavati koliko traje proces proizvodnje pečenice, dok jedan komad mesa dođe do vas, do kupca, on meni kroz ruke prođe 11 puta, a tek 12. put je u vašim rukama. Ja 11 puta uzmem, odradim šta treba, izreži ga, stavi u sol, izvadi, digni na pušnicu, spusti... To traje, mjesec dana traje proces da dobijete pečenicu i onda, kada neko kaže 'vi ste to kuhali pa sušili' ili 'jučer paslo, danas na pijaci', ja bih mu stvarno šamar opalila”, kaže Aida Babić
Većina stručnjaka koja je istraživala korijene islama na južnoameričkim prostorima slaže se kako su ga na to tlo donijeli afrički robovi. Prema nekim izvorima, prve tragove muslimana na prostorima onoga što danas nazivamo Latinskom Amerikom nalazimo početkom 19. stoljeća u kolonijalnom Brazilu, te u nekim zapisima o pobuni robova iz 1835. godine. Pored toga, postoje i podaci o pobuni robova koje predvodi musliman Bayyan. Pobuna je zabilježena i na Haitiju, gdje je predvodi musliman imena Boukman. Islam u to kolonijalno doba ipak nije zaživio, izuzev u Brazilu, gdje tokom devetnaestog stoljeća putnik Abdal Rahman piše o Afrikancima koji su tajno klanjali i pridržavali se ostalih islamskih propisa iako o njima nisu znali baš previše
Davanje lažnih podataka predstavlja krivično djelo propisano članom 348. Krivičnog zakona FBiH, a propisana kazna je do tri godine zatvora.
Predsjednika Republike Srpske (RS) Željka Cvijanović najavila je danas da će u narednom periodu biti zatraženo uspostavljanje organizovanih karantina u blizini bh.graničnih prijelaza, u kojem će 14 dana boraviti građani koji dolaze iz inostranstva, s ciljem sprečavanja širenja koronavirusa.
To da čovjek mora napredovati i grčevito držati korak s vremenom, a ustvari ima osjećaj kao da se iscrpljuje stojeći u mjestu, stvara sve češće bolest koju su nazvali burn-out (sagorijevanje). Neko isključi svjetlo u nama. Ne vidimo kuda dalje. Ljudi koji su još zdravi govore da se više tereta ne može nositi. Oni koji su proučavali ovaj fenomen (burn-out) tvrde da se on ne javlja od pretjeranog rada već od osjećaja da se čovjek mora mnogo brže kretati, ali da sve to gubi smisao, zaboravlja se u konačnici namjera i cilj tog kretanja
