Briga o Bosni sigurno nije paljenje Arhiva Bosne i Hercegovine tokom protesta 2014. godine, ali zato jeste obnavljanje istog, što je urađeno pomoću TIKA-e. To je ustvari ono na što Bakir Izetbegović misli kada kaže “da Erdoğan dobro nosi taj amanet i pomaže BiH”.
Pobuna povodom Instrukcije Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade posebno čudi s obzirom na rezultate posljednjeg popisa stanovništva, na kojem je 91,4% stanovnika Kantona Sarajevo kazalo da se jezik kojim govore zove bosanski. Ukupno 96,3% ih je odabralo neki od triju službenih jezika Bosne i Hercegovine. Samo 0,27% njegovih stanovnika napisalo je da im se jezik zove “Bosansko srpsko hrvatski jezik”, a 1,35% prihvatilo je kao svoj njemu politički i normativno srodni “srpskohrvatski”
Sudsko vijeće Suda BiH oslobodilo je Nasera Orića i Sabahudina Muhića optužbe za ubistva trojice srpskih zarobljenika u mjestima Zalazje, Lolići i Kunjerac, u općinama Srebrenica i Bratunac 1992. godine. Oslobađajuću presudu donijele su sudije Šaban Maksumić, Staniša Gluhajić i Vesna Jesenković.
Optužbama nema kraja pa su tu i planska naseljavanja Arapa, namjerno trovanje građana nekvalitetnom vodom, uništavanje zdravstvenog sistema, da bi finale bilo izjednačavanje SDA s ratnim zločincem i “monstrumom s Grbavice” Veselinom Vlahovićem Batkom, Radovanom Karadžićem i Jurom Francetićem. Naravno, sve to svojim “lajkovima” na društvenim mrežama podržavaju visokopozicionirani dužnosnici SDP-a i GS-a, a ne izostaju ni “dejstvovanja” Radončićevog Avaza. Ovakva vrsta ekstremističkog razumijevanja demokratije naprosto je sablažnjiva, a ukazuje na moguće smjerove represivnog djelovanja pod uvjetom da osvoje vlast.
„Niko ne bi trebao ružno misliti o međusobnom iskazivanju ljubavi i srodstva srpskog naroda na Balkanu ako ona nije nasilna prema drugima. No, mi ovdje ne govorimo o ljubavima jer primjećujemo ponovo udruživanje za ostvarivanje (veliko)srpskog interesa na štetu drugih naroda. Vučićeve namjere u vanjskopolitičkom kretanju, dakle, mnogo su dublje od onih koje on deklarativno izgovori – želja za pomirenjem, saradnju, stabilnost i slično“
U posljednjih deset godina broj katolika u Bosni i Hercegovini doživio je izuzetan pad. Samo u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, u kojoj je 2001. godine živjela polovica naših katolika, došlo je od početka 2007. do kraja 2016. godine do smanjenja katoličkog stanovništva za 22%. S predratnih 529.000, broj katolika u ovoj nadbiskupiji pao je prošle godine na 162.000.
U Kiseljaku djeca Bošnjaka i Roma uživaju nejednak tretman u odnosu na djecu Hrvata. Zgrada OŠ “Kiseljak 1” u očajnom je stanju iako nastavu u njoj pohađa ukupno 757 učenika. Djeca nemaju adekvatne uvjete za učenje. Namještaj je dotrajao, krov prokišnjava, uništeni su zidovi, toalet. Prostora nedostaje, a tek od ove jeseni mogu koristiti fiskulturnu salu. U zgradi se izvodi i nastava isturenih srednjoškolskih odjeljenja iz Fojnice, jedina veza i način da srednjoškolci iz Kiseljaka pohađaju u svojoj općini nastavu na bosanskom jeziku.
Jedna od središnjih tema 132. broja magazina Stav jesu recentne izjave nekolicine zapadnih zvaničnika o navodnoj terorističkoj prijetnji koja, kako tvrde, dolazi iz Bosne i Hercegovine.
U tekstu pod naslovom „Zašto laže Miroslav Tuđman“, Stav piše o tome šta tvrdnje Miroslava Tuđmana znače za BiH u trenutku dok hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović iznosi da “u BiH živi 10.000 ljudi s radikalnim namjerama koji djeluju i prema Hrvatskoj”? Imaju li ovakve tvrdnje ikakve veze s aktuelnim ponašanjem lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji djeluje u saradnji sa srpskim liderom Miloradom Dodikom.
U potpunoj ostrašćenosti nastoji se izvesti “ključni” zaključak da Neum nikako nije bosanskohercegovački teritorij. Ma kakav izlaz na more, kakva luka, kakvi bakrači?! Odriče se bilo kakva pomisao da je taj gradić u vezi s Bosnom i Hercegovinom i njenim narodima. Na koncu, prispodobljava se ekskluzivno pravo da niko drugi sem Hrvata tamo ne smije isticati svoja vjerska prava, da je nemoguće u sredini gdje su oni većinski drugima i pomisliti na gradnju vjerskog objekta i organizaciju vjerskog života.
