fbpx

Politika

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Bugarskoj živi 7,6 posto muslimanskog stanovništva (577.139 osoba). Najviše je Turaka, dok manji dio čine etnički Bugari i Romi. Većina ih živi u oblastima Razgrad, Trgovište, Šumen, Silistra i Krdžali, mada, prema nezvaničnim informacijama, u Bugarskoj danas živi više od milion muslimana

Kada su potpuno ogoljene ambicije SAD-a i njihovih marioneta PKK-a o stvaranju “PKKistana” duž cijele južne granice Turske (uprkos svoj američkoj tlapnji o “teritorijalnom integritetu Sirije”), s namjerom da izbije na Sredozemno more, Turskoj nije preostalo ništa drugo nego da djeluje “unilateralno”

Cijenilo se da su Amerikanci uporni u zahtjevu da se Beograd odluči na kojoj je strani, da li će slijediti vanjsku politiku Rusije ili EU, u čije se članstvo želi uključiti. Faktički neće biti moguće da Srbija postane članica EU a da slijedi vanjsku politiku Rusije. Čak ni neutralnost Beograda između Zapada i Rusije za Srbiju nije izlaz, jer ne može biti neutralna ako želi biti članica EU

Suštinski, u mjesecima koji slijede, sve do izbora, valja očekivati izvlačenja džokera koji će naruku ići upravo onima koji bi rasturali državu, kojima se ima ucjenjivati donošenje svakog mogućeg “prethodno” od istih stranaka usaglašenog zakona, posezanje čak i za radikalnim rješenjima za koja je u HDZ-u zadužen predsjednik Federacije Marinko Čavara, koji svako malo prijeti raspuštanjem Parlamenta, podsjećajući javnost kako na to kao predsjednik Federacije BiH, bez bilo kakvih konsultacija, polaže ustavno pravo

Suljagić funkcionira po principu “do podne Ilija, od podne Alija”, slojevita je to lična identitetarna zbrka u kojoj je, sudeći mu prema stavovima, ujutro Bosanac, u podne Bošnjak, polije podne priča da mu je obitelj srpskih korijena iz okolice Aranđelovca, uvečer je građanin svijeta, a dok spava, po prilici sanja da je Boško Buha. Slično je i s njegovim političkim procjenama, ujutro će SDA optuživati da su radikali i ratoborni nacionalisti, a poslije podne pozivati da pripreme narod za rat. Na Twitteru će napasti Erdoğana pa post brže-bolje obrisati kad se sjeti da radi na turskom univerzitetu (plaća je ipak bitnija od onoga šta misli). Ali, Suljagić je još i dobar naspram Sabine Ćudić, koja nikako da shvati da se može biti nacionalan i patriota ako si ljevičar.

To na čemu Avaz jaše posljednjih dana, pokušavajući prevariti i ono malo čitalaca i još manji broj onih koji vjeruju u napisano u ovom stranačkom glasilu, potpuno je suludo krivljenje činjenica, obmanjivanje i otvoreno laganje. Spinovanje, kako je to moderno reći.

Na 77. sjednica Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, održanoj 25. januara 2018. godine, donesena je odluka da se nekadašnji grb i zastava Bosne i Hercegovine s ljiljanima, koji su u službenoj upotrebi bili od 1992. do 1998. godine, priznaju kao nacionalna obilježja bošnjačke nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.

Rođen u Damasku 1989. godine, Taweel je na vlastitoj koži nekoliko puta osjetio dokazanu nemilost Asadovog režima, budući da mu je sirijska obavještajna služba zabranila recitiranje poezije 2009. godine, dakle, dvije godine prije sirijske revolucije, te da je poslije izbijanja sirijske revolucije bio uhapšen tri puta kao aktivist same revolucije, ali i kao nepodoban pjesnik

Koalicija u saradnji s tzv. Sirijskim demokratskim snagama (SDF) počela je formiranje “novih” (opet tzv., a pretenciozno nazvanih) “sirijskih snaga pogranične sigurnosti”. Budući da se borbe protiv ISIL-a privode kraju, koalicija planira preobući 15.000 boraca SDF-a za graničarske dužnosti, a zatim ih još toliko regrutirati. Nove snage bit će raspoređene duž doline Eufrata – duž zapadne ivice teritorije u Siriji, koju trenutno kontrolira SDF, kao i duž granice s Irakom i Turskom

Pravne osnove za korištenje voda iz međudržavnih vodotoka prezentirao je još 1998. godine profesor Dejan Popov u naučnom članku objavljenom pod naslovom Aktuelni problemi korišćenja međurepubličkih i međunarodnih voda u beogradskom časopisu Pravo i privreda. Popov zaključuje da se korištenje međunarodnih voda treba zasnivati na principu sporazumijevanja zainteresiranih država i na principu ravnopravne podjele koristi od međunarodnih voda