Najveći cjelokupni nedostatak u izvedbi predstave jeste pretjerana umjerenost u većini njenih pojedinačnih elemenata, zbog koje se muzička podloga čini tihom i nedovoljno dramatičnom, glumačka izvedbenost generalno preblagom, a razvoj radnje suviše usporenim i stagnirajućim
Novi Pazar ima veoma rijetku privilegiju: čak četvero “Marvelovih” junaka dolazi upravo iz ovog dijela svijeta. Dvoje od njih jesu likovi iz poznatih stripova i popularnih filmova X-Men i Avengers
Film prvi put donosi i ekranizaciju samog spuštanja na Mjesec i Armstrongovog koračanja, ali bez američke zastave, koja bi, prema mišljenju režisera, ovaj civilizacijski trenutak svela samo na SAD. Upravo ova scena, o kojoj su iznesene mnogobrojne teorije zavjere, od savršenosti kvalitete fotografija, izostanka zvijezda na nebu, vihorenja zastave, postojanju sjena koje nije uzrokovala Sunčeva svjetlost (Conspiracy Theory: Did We Land on the Moon?, 2001), na krajnje realističan, uvjerljiv, precizan i detaljan način oživljava jedan od najvažnijih trenutaka za čovječanstvo, u kojem čovjek nikada nije bio dalje od “svoje” Zemlje, a nikada bliže svom Stvoritelju.
Knjiga je zbirka usmenih lirskih i nekoliko lirskonarativnih pjesama koje je tridesetih i četrdesetih godina prošlog stoljeća Smajl O. Bradarić sakupljao na području Žepča, Maglaja, srednje i sjeverne Bosne. Nakon više od desetljeća prikupljanja, pošto je skupio više od hiljadu pjesama, rukopis je spakovao i 1955. godine poslao Zemaljskom muzeju BiH. Od prvih zapisa, na kojima je stajalo samo ime zapisivača ovih pjesama, do početka rada na ovoj zbirci prošlo je skoro 70 godina
Ako ste se ovih dana pitali "zašto tone Venecija", ovo je odgovor Abdulaha Sidrana:
Stječe se dojam da je ovo teatarsko ostvarenje premijera uhvatila u toku nedovršenog procesa stvaranja i da će njeno svako naredno igranje donositi određena unapređenja, prije svega, veću uigranost, poboljšanje u tehničkom aspektu te možda čak i precizniju dramaturšku strukturu, za što je svakako neophodna barem sporadična konsultacija s dramaturgom, čiji je poziv odlučno izostavljen iz predstave
Iako je neki dan napunio 87 godina, ovaj jazz-trubač i kompozitor ne prestaje svirati punom snagom i umjetničkom ekspresivnošću
Koliko nam je poznato svoj posljednji intervju Hazim Akmadžić dao je 2015. godine za sedmičnik Stav, kojega objavljujemo kao sjećanje na ovog značajnog bošnjačkog pisca. Tada nam je otkrio da priprema svoj novi roman pod naslovom "Svjedok". "Moj je glavni junak Mustafa Golubović, čiji duh putuje kroz vrijeme, odlazi u prošlost. Na kraju romana umire sa “šehadetom” na usnama", rekao je prije gotovo 4 godine.
“Fetva je prvi put objavljena 1994. godine i odmah se digla velika hajka na mene i na knjigu. Ugledni Sjeničanin Jefto Vučković mi je tada rekao: 'Pročitao sam Fetvu, knjiga je divna, ali si njom navukao omču na vrat, sad čekaj kad će ti izmaći stolicu ispod nogu.' Društvo pisaca Sandžaka ju je iste godine proglasilo za knjigu godine, a istovremeno je podnijet zvanični zahtjev Okružnom tužilaštvu u Novom Pazaru za njenu zabranu. Poslije su mene zabranili u Srbiji, tako da ja i Fetva imamo nekako slične i isprepletane sudbine”, kaže Baltić u razgovoru za Stav
Opera će opstati, sarajevska Opera opstat će jer ima kvalitet, ima ljude, publiku, ima talentirane generacije koje dolaze s Muzičke akademije u Sarajevu. Uz veće razumijevanje i podršku, napravit ćemo čuda, jer svi mi to u Narodnom pozorištu i želimo, i znamo, i možemo. A, naravno, uvijek može bolje i svi na sceni uvijek učimo, jer to je proces koji u ovom našem poslu nikada ne završava
