fbpx

Društvo

Komšiluk je bio vrlo važan u socijalizaciji djece koja su se igrala na sokaku i bila pod nadzorom komšiluka – svakog pojedinca koji je tu živio. No, ubrzani način života donio je otuđenje. Odrasli sad uče djecu da je računar osnovno sredstvo komunikacije – ne jezik ili fizički kontakt

Zbog ljudi poput tebe nas mrzi cijeli svijet!”, izbaci Leslie iz sebe nezadovoljstvo koje se skupljalo sve vrijeme tokom ručka. On ustade i poče urlati. Napravio je krupnu grešku kada ju je nazvao “rospijom”. Našao sam se u dva skoka pokraj stola i zamahnuo da ga sastavim iz sve snage

Nema toga u Bosni koji ne voli slušati ili ispričati vic, i ne samo u Bosni, od seljaka do intelektualca, od kafane do amfiteatra, ali uvijek zaboli kad nas „šaljivdžije“ tjeraju da tražimo smisao u ovom: “Kako se zove kad životinje pričaju kao ljudi? Basna. A kako se zove kad ljudi pričaju kao životinje? Bosna”

Dovište poznato kao Dobre vode usječeno je između zaselaka Zarudine i Koluna u općini Foča. Odavnina je poznato po dvojici evlija, šejhu Muratu i sinu mu šejhu Salihu. I u novije vrijeme, početkom agresije na BiH pričalo se mnogo o ovoj dvojici Božijih robova. Srpski vojnici zapalili su sve kuće u ovom kraju, ali turbe dvojice šejhova nije htjelo gorjeti. Donijeli su i benzin, polili ga i zapalili, ali se vatra ugasila. Tako je njihovo turbe ostalo netaknuto

Kada su prije nekoliko godina vidjeli da njihova fabrika tone u gubicima, sindikalisti, laboranti i tehnolozi uzeli su stvar u svoje ruke: istjerali su upravu i počeli mukotrpnu borbu čiji je ishod bio krajnje neizvjestan do kraja aprila ove godine. Tada je bh. kompanija “Bingo” ponudila da kupi “Ditu” za 7,7 miliona KM. Put do ove opcije bio je dug, a ponekad se činio i besmislenim

U Krivu Dragu Nedim Alagić vratio se 1999. godine, zasukao rukave i počeo raditi. Prvo je napravio farmu krava, ali, na nesreću, pao je snijeg i srušio krov na štali. Morao je opet sve ispočetka. Nakon toga je nabavio koze i napravio farmu koza. Poslije je uzeo šumarsku kuću i počeo je obnavljati, dobio koncesiju na lovište na trideset godina, zatim napravio restoran, pa motel, bungalove itd.

Odluku da se krene u rat donio je HVO vjerovatno na sastanku u Busovači 15. aprila 1993. godine, na kojem je bio prisutan, pored Darija Kordića i Tihomira Blaškića, i jedan broj zapovjednika, kao što su Mario Čerkez, Darko Kraljević i drugi. Saradnik Stava piše o dramatičnim danima 15. i 16. aprila 1993. godine, o sastancima i odlukama koji su rezultirali napadom na selo Ahmići, u kojem je ubijeno 116 Bošnjaka

U Sarajevu će u junu ove godine biti upriličeno obilježavanje 101. godišnjice bitke na Monte Meletti, jedne od najvećih bitaka Prvog svjetskog rata, u kojoj je Druga bošnjačka regimenta, elitna jedinica u vojsci Austro-Ugarske, 1916. godine potukla Italijane. Ova se bitka u Austriji obilježava od 1917. godine, a nije obilježavana samo tokom nacističkog režima. Bitka se obilježava na šehidskom mezarju u općini Lebring, pored Graza, gdje su ukopani Bošnjaci iz Druge bošnjačke regimente. Ove će godine znamenita bitka biti obilježena i u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Kakvu su hrabrost pokazali Bošnjaci u ovoj bici, govori i podatak da su nakon bitke na Monte Meletti austrougarski oficiri u borbama protiv Italijana naređivali Austrijancima da nose fesove kako bi Italijani mislili da se bore protiv Bošnjaka. Kako piše Werner Schachinger, taj je psihološki trik davao rezultate jer je Italijanima fes bio simbol nepobjedive vojske