Pogotovo neprijatan utisak ostavlja neprimjerena brzina kojom se donijela takva odluka, i to na osnovu pisanja medija čija bi se profesionalnost i dobronamjernost itekako mogla dovesti u pitanje, što sve govori o pomalo šokantnom manjku solidarnosti s nekim ko ti je dugogodišnji kolega.
Nakon probijanja tunela, Josip Broz uputio se iz Brčkog u posjetu omladinskim brigadama. U srebreničkom selu Rapatnica, kako su tada zvali i srebreničku Željezničku stanicu, održao je govor okupljenim graditeljima pruge i narodu iz okoline. Nakon govorancije, Maršal se uputio u posjetu samom tunelu, gdje je propitivao omladince: “Koliko imaš godina?”, a omladinci, dršćući od uzbuđenja, odgovarali su: šesnaest, sedamnaest, šesnaest, i sve tako
Ko je god poznavao Nusreta Halačevića i njegovo djelo, bez izuzetka će reći kako je Nusret bio strasan fotoreporter i jedan od najvrednijih hroničara Sarajeva. Često je išao na dženaze da snimi nekoliko usputnih fotografija, a iz njih je nastajala čista umjetnost. Fotografirao je i stare sarajevske nošnje, i to mu je jedno vrijeme bila glavna preokupacija. Vjerovatno je na taj način želio sačuvati spomen o tadašnjim Sarajlijama Bošnjacima, njihovoj kulturi, tradiciji, običajima, vjeri i vjerovanju, o svemu onome o čemu više niko nema ni da priča ni da piše
Džamija u Slapovićima zapaljena je 1995. godine, ali nije srušena do temelja. Ostali su sačuvani masivni perimetralni zidovi, izrađeni od lomljenog kamena, kao i munara. Nakon povratka su mještani odlučili da je obnove. Godine 2008. džamija u Slapovićima je obnovljena, i to je jedina džamija na području opštine Srebrenica koja je nakon obnove uspjela zadržati stari, autentični izgled
“U vremenu modernih tehnologija, kada su djeca izložena mnogim opasnostima i porocima, odlazak u prirodu, boravak u šatorima, druženje s vršnjacima različitih nacionalnosti i vjera, upoznavanje s kulturno-historijskim spomenicima, gradovima i zemljama jeste nešto što će od naše djece napraviti osobe koje će moći da se suoče sa svim izazovima koji ih očekuju tokom odrastanja. Djeca se socijaliziraju, oslobađaju raznih strahova, postaju samostalna”
Naravno, svi oni koji su u ovom pokretu, naročito u demonstracijama koje su se dešavala u Banjoj Luci, vidjeli nekakve plišane revolucije, buđenje političkog građanstva, makar rast bilo kakvog političkog pokreta ili barem sentimenta suprotnog Dodikovoj verziji velikosrpstva, ostali su gorko razočarani izbornim rezultatima koji su samo potvrdili nastavak dominacije Dodikove retorike i politike.
Kada su me određeni politički subjekti (premda ova sintagma u kontekstu pojedinih ljudi zvuči krajnje besmisleno i obezvrijeđeno) zamolili da budem neutralan, odnosno da šutim, shvatio sam koliko je sati. Jedan je otišao tako daleko da me je uvjeravao da mi može dati sve osim zdravlja ako bih ja, zauzvrat, ostao po strani
Michael Hamilton Morgan, Izgubljena historija, Centar za napredne studije, Sarajevo, 2017. godine, 356 stranica
Kidnapiranja iz saudijskih diplomatskih predstavništava nisu nepoznata praksa. Bilo ih je više, a neka su prethodila vladavini Mohammeda bin Salmana. Iako su se dešavala i u evropskim zemljama (u Švicarskoj, naprimjer, kidnapiranja su se po pravilu dešavala članovima kraljevske porodice, što je davalo zemljama domaćinima prostora da se preko toga pređe bez prevelike buke, te da se promatra kao “porodični problem”. Ovo bi bio prvi put da se konzulat iskoristi za kidnapiranje (?) ili ubistvo (?) novinara, a to otvara široko polje sive zone za istragu zločina
Khabib, prvi musliman UFC prvak u historiji tog sporta, pobjedom je nad McGregorom ponovo vratio Dagestan u središte pažnje svjetskih medija. Ovaj put ne govori se o neredima, nemirima, napadima, po čemu je zemlja bila poznata proteklih godina. Priča se o danas najpoznatijem Dagestancu. Nadimak mu je Orao. Sasvim prikladan ratničkom backgroundu njegove porodice. Khabibov se, naime, pradjed borio rame uz rame s najčuvenijim Dagestancem svih vremena Imamom Šamilom
