Politički i socioekonomski efekt nekako ostaje po strani u potopu stalnih vijesti o brojevima zaraženih, umrlih, testiranih u gotovo svim državama svijeta. Globalizam u novoj formi – koronalizma. Čitav svijet globaliziran je zarazom virusom korona, stječe se dojam. No jesu li to jedine objavljivanja dostojne novosti? Ispod radara i mimo interesa javnosti prolaze vijesti o drugim događajima u svijetu
Druga je strana i to što smo konačno shvatili koliko nam znači komad zemlje koji godinama nismo obrađivali uljuljkani u sigurnost redovnih mjesečnih primanja uvjereni da se to ne isplati! Druga je strana i to da smo dobili priliku da shvatimo da nismo ovisnici o svim onim stvarima za koje smo mislili da bez njih ne možemo
Sejo Pitić sarajevski je muzičar i pjevač koji je na estradi već skoro šezdeset godina. Vjerovatno ne postoji niko u Bosni i Hercegovini ko je imalo zagazio muzičkim vodama a da barem jednom nije čuo njegov hit Plava žena, topla zima, koji ove godine navršava 40 godina od prve izvedbe. Pitić je trenutno u izolaciji zbog virusa COVID-19, međutim, vrlo je rado podržao izazov i natjecanje “#Mojsevdah”, koji je pokrenula Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” preko svog portala za kulturu i društvo Biserje.ba. Za magazin Stav priča o svojim prvim nastupima, najvećem hitu koji je snimio, sevdalinci vječno prisutnoj u njegovom životu, izolaciji zbog virusa i brojnim drugim temama
Prema istraživanju, ukidanju vjeronauke najviše se protive Srbi 73 posto, potom Bošnjaci 65,5 posto i najmanje Hrvati 61,4 posto, dok podršku ukidanju vjeronauke u školama pruža 17,4 posto Bošnjaka, 14 posto Hrvata i 6,6 posto.
Na igralištu i tribinama su poredana 74 balona koja simbolizuju žrtve, a predstavnici opštine Srebrenica, Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari, predstavnici Medžlisa IZ Srebrenica i udruženja koja okupljaju preživjele žrtve genocida su položili cvijeće i odali počast žrtvama.
“Maske radimo od stopostotno pamučnih čaršafa koji su čekali da budu upotrijebljeni u ovoj, nažalost, prilično teškoj priči, ali hvala dragom Allahu da smo se uspjele i u ovoj situaciji snaći. Članice našeg Udruženja koje ne znaju šiti potrudile su se da doniraju čaršafe, a one koje nisu mogle učestvovati ni na ovaj način rekle su da će kupiti elastiku koju naručujemo iz Kiseljaka. Voljeli bismo da je povod našoj posjeti ljepši jer uvijek nam je drago da sarađujemo s Crvenim križom Općine Novi grad. Oni su bili okidač preko kojeg smo dobili radionicu. Nadam se da ćemo se u budućnosti i na ljepši način odužiti i pomoći i Crvenom križu i Općini Novi grad”
Hafiz Husejn ef. Čajlaković poznati je bosanskohercegovački imam, hafiz i vaiz. Rođen je 1963. godine u Orahovici kod Zenice, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu završio je 1983. godine. Od 1986. godine nosi časno zvanje hafiza Kur'ana. Trinaest godina obavljao je dužnost imama, hatiba i muallima u džematu Babići (Orahovica, Zenica), a od 1997. godine imam je u džematu Poljice, također na području Medžlisa Islamske zajednice Zenica. Prvi je imam u Zenici koji je nakon Drugog svjetskog rata klanjao teravih-namaz s hatmom. To znači da se na svakom rekatu teravih-namaza prouči po jedna stranica, a do kraja ramazana i cio Kur'an. Na takmičenju učača Kur'ana u Zagrebu dva puta osvajao je drugo mjesto, a drugo mjesto osvojio je i u Sarajevu u takmičenju iz hifza cijelog Kur'ana. Završio je trogodišnji studij na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici. Husejn Čajlaković pripada grupi najpoznatijih i najomiljenijih bosanskih vaiza, govornika. Putuje po džematima u BiH i dijaspori. Predavanja je držao u bosanskim džematima u Americi, Njemačkoj i Švicarskoj. Autor je velikog broja knjiga s islamskom tematikom. Hafiz Čajlaković za Stav govori o aktuelnim temama, a njegove odgovore na naša pitanja donosimo u formi kratkih zabilješki, od kojih je svaka zasebno predavanje
Desetljećima kroz imena ovih dviju ćuprija tekla je slava dvojice bosanskih atentatora: Bogdana Žerajića i Gavrila Principa
Otkako ga je New York kupio 1868. godine, otok Hart uvijek je služio kao groblje za siromašne, ali i kao vojni i civilni zatvor, sanatorij, psihijatrijja pa čak i raketna baza. Sada dodaje novo poglavlje svojoj priči kao velika masovnu grobnica
Prije 75 godina, američke vojne snage oslobodile su koncentracioni logor Buchenwald. Pisac Jorge Semprún bio je jedan od preživljelih
