fbpx

300

: “Žestoko se odupro namjeri da se 521. brdska brigada potčini Abdićevoj izdajničkoj tvorevini, čime je svoj život itekako doveo u opasnost. Došli su mu Fikretovi komandanti, a među njima i Izet Latić. Pokušali su ga uvjeriti da se stavi na raspolaganje Autonomnoj pokrajini Zapadna Bosna, a kada je on to odlučno odbio, tražili su da odstupi s dužnosti kako bi oni preuzeli komandu”

Bosna i Hercegovina postala je dijelom SHS monarhije. Kada je drugog i trećeg marta 1918. godine u Zagrebu donesena Rezolucija o ujedinjenju jugoslavenskih naroda koji su bili u sastavu Austro-Ugarske, skupu su prisustvovali i predstavnici BiH. U Narodnom vijeću SHS sa sjedištem u Zagrebu, u kojem bi bile predstavljene političke stranke i nacionalne organizacije južnoslavenskih naroda iz Austro-Ugarske, od ukupno 18 članova, njih 18 bilo je iz BiH, uz dodatnih pet imenovanih iz sastava raspuštenog Bosanskog sabora. Do 1. novembra 1918. godine ustrojene su oružane snage i policija, te okružni, kotarski i seoski odbori, a Austro-Ugarska je predala vlast. Prva narodna vlada za Bosnu i Hercegovinu imenovana je 3. novembra 1918. godine s deset članova, u kojoj su predsjednik i pet ministara (ili povjerenika) bili Srbi, tri Hrvata i jedan Musliman. Predsjednik Vlade bio je Atanasije Šola

Policija s Kanarskih otoka procjenjuje da 70 posto ljudi koji su stigli u arhipelag dolazi iz Maroka. Od toga, njih 70 posto jesu Marokanci, a više od polovice krenulo je iz Dakhle. Prelaze okean u malim ribarskim čamcima u kojima je dvadesetak ljudi iz nekoliko gradova na obali.

Neko Baraliji konačno treba reći da agresori i branitelji nisu isti! Da nije isto rušiti i ubijati grad i braniti ga! Da je kulturološka razlika između onih koji su branili Mostar i onih koji su ga doslovno ubijali, ubijajući njegove građane i rušeći njegove simbole poput Starog mosta, prije pet svjetlosnih godina, a ne “pet deka”.

Mjesecima iz inicijative “Moja adresa: Srebrenica” upozoravaju javnost na (pred)izborni inženjering od lažnih prijava za glasanje putem pošte, kršenja procedura u dodjeljivanju državljanstva osobama iz Srbije, mrtvih na spiskovima, osoba s isteklim dokumentima, a koje su na dan glasanja nekako glasale. Prema podacima iz inicijative, više od oko 1.400 osoba na redovnom biračkom spisku nije imalo validne dokumente. Kako kažu iz inicijative, glasalo je minimum 200 takvih osoba, a zabilježeni su slučajevi gdje su osobe dolazile na glasanje s isteklim dokumentima