fbpx

Potpis “Mossada”

Fakhrizadeh je peti iranski naučnik koji je ubijen u atentatima u proteklih deset godina.

 

 

Atentat na Mohsena Fakhrizadeha još je jedan na listi akcija protiv ključnih osoba ili objekata u iranskom nuklearnom programu koje je “Mossadu” pripisao Iran. Slijedom poznatog scenarija, izraelske sigurnosne organizacije šute nakon ubistva čovjeka kojeg su smatrali “ocem iranskog vojnog nuklearnog plana” i podižu stanje sigurnosti u svojim ambasadama zbog obećanja o “teškoj osveti” koje dolazi iz Teherana. Očekuje se da Iran neće izravno napadati u sljedećih nekoliko dana, ali se isto tako očekuje da mobilizira oružane grupe pod svojim kišobranom u Libanonu, Siriji ili Gazi.

Nakon novog udara u vlastitom dvorištu, Iran je odlučio odgovoriti na atentat na svog najvažnijeg nuklearnog naučnika i do sada najbolje čuvanog naučnika. Fakhrizadeh je bio nepoznat za 99,9 posto Izraelaca, ali ne za tajne službe koje su tragale za njim niti je bio nepoznat za CIA-u ili Međunarodnu agenciju za atomsku energiju, koje su godinama bezuspješno tražile susret s njim.

“Njegova je važnost na iranskom nuklearnom polju usporediva s onom Qasema Soleimanija u raspoređivanju milicija i u regiji”, tvrde poznavaoci prilika. Soleimani je ubijen u američkom zračnom napadu u Iraku početkom godine. Njih dvojica dijelila su pripadnost Revolucionarnoj gardi i povjerenje ajatolaha Alija Hamneija.

Zaštita nuklearnog naučnika pojačana je od 30. aprila 2018, kada je njegovo ime izgovorio izraelski premijer Benjamin Netanyahu dok je predstavljao ono što je definirao kao “iranski vojni tajni dosje”. Među 100.000 dokumenata koje su mjesecima prije izvukli agenti “Mossada” iz tvornice izvan Teherana, Netanyahu je na njega ukazao kao na osobu zaduženu za projekt AMAD. “Zapamtite to ime, Fakhrizadeh”, kazao je tada Netanyahu. Iran je negirao optužbe i ponovio da je njihov nuklearni program isključivo u miroljubive svrhe.

Netanyahu sada šuti. Njegovi ministri tvrde da “nemaju pojma ko je ubio Fakhrizadeha, ali da nema sumnje da je to značajan udarac za iranski nuklearni program čiji je konačni cilj eliminirati Izrael”. Ako je to djelo “Mossada”, onda je to rezultat žurbe prije imenovanja Joea Bidena. Iako takva složena misija zahtijeva tačne informacije, mrežu iskusnih lokalnih saradnika (uspjeli su pobjeći nakon pucnjave) i najmanje godinu dana priprema, naredba ne bi bila izdana bez aktivne podrške Washingtona. Trumpova prva reakcija bila je retvitanje izraelskog novinara koji je izvještavao o ubistvu.

Fakhrizadeh je peti iranski naučnik koji je ubijen u atentatima u proteklih deset godina. Serija atentata na naučnike počela je 2010. ubistvom Mesouda Mohammadija, profesora fizike s Univerziteta u Teheranu. Stručnjak za kvantnu fiziku Mohammadi ubijen je 12. januara 2010. godine aktiviranjem bombe na motociklu ispred njegove kuće u Teheranu. Novi napadi na istaknute iranske naučnike koji su radili za Ured za atomsku energiju dogodili su se 29. novembra 2010, kada je daljinskim aktiviranjem bombe u automobilu ubijen Majid Shahriari, profesor fizike s Univerziteta Shahid Beheshti.

Ekspert nuklearne fizike Darioush Rezaeinejad ubijen je u julu 2011. godine u Teheranu. Napadač je s motocikla otvorio vatru na njega dok je sa suprugom vodio dijete iz obdaništa. Rezaeinejad je ubijen na mjestu napada, a njegova supruga i dijete su ranjeni.

Početkom 2012. godine u Teheranu je ubijen i Mostafa Ahmadi-Roshan, naučnik, nuklearni fizičar koji je radio u centru za obogaćivanje uranija u Natanzu. U eksploziji u njegovom vozilu poginuo je i vozač Riza Kashkai. Ahmadi-Roshan je bio jedan od vodećih eksperata u iranskom nuklearnom kompleksu u Natanzu, što potvrđuje i činjenica da taj centar nosi upravo njegovo ime.

Američki časopis Time objavio je u januaru 2012. godine kako iza serije atentata na iranske nuklearne fizičare stoji Izrael.

PROČITAJTE I...

Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!