fbpx

289

Pristati na “mali Schengen” znači prihvatiti povratak u političku, kulturnu i ekonomsku orbitu Beograda, svojevoljno se integrirati u buduću Veliku Srbiju i doslovno pljunuti na sve žrtve koje su pale za opstanak Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda. Ako bi dala svoj pristanak na tako nešto, bošnjačka politika trajno bi se i bespovratno diskreditirala jer bi bez “ispaljenog metka” i velike potrebe kapitulirala pred onom idejom koju je svojevremeno odbila kada se na nju pokušalo prisiliti kredibilnom prijetnjom nestanka “muslimanskog naroda” iza koje je stajao čitav arsenal JNA

Moramo biti oštri prema Vladi Turske, a ne prema turskom narodu, koji zaslužuje više nego Erdoğanovu Vladu” jeste rečenica koja otkriva pomenute fantazije, ali također glupost i Macronovo bazično nerazumijevanje spora. Naime, prije svega, tursko-grčki sporovi oko morskog razgraničenja i zračnog prostora stariji su (više decenija) od političke karijere turskog predsjednika i vrlo je iluzorno misliti da bi promjena vlasti u Turskoj, koju Macron očigledno priželjkuje, trajno riješila spor

Nedostatak džamija stvara još jedan problem slovačkim muslimanima, koji nisu pronašli mjesto za namaze i okupljanje. Živeći u jedinoj evropskoj zemlji bez ijedne džamije, zvaničnici u Islamskoj fondaciji pokušali su dobiti dozvolu za izgradnju džamije u Bratislavi, ali je njihova aplikacija odbijena. Centar za istraživanje etniciteta i kulture (CVEK) u Bratislavi proveo je nekoliko istraživanja o mišljenju Slovaka o manjinama i religijama i otkrio da blizu 70 procenata ispitanika ne odobrava državnu dozvolu muslimanima da prakticiraju svoju vjeru

Film Stevena Spielberga iz 1989. godine s Harrisonom Fordom u glavnoj ulozi donio je na veliko platno čaroliju ružičastog arheološkog grada Petra, poznatog po svojim ukrašenim hramovima usječenim u stijene.

Razlog što SBK-a odustaje od aktivne panbošnjačke misli i akcije je spoznaja da je ta ideja Bošnjacima, prije svih u Bosni, višak, ideja koja ih iritira i dekomodira. U Sarajevu postoji kulturno-nacionalna organizacija 'Preporod', koja se danonoćno brine o svim nacionalnim pitanjima Bošnjaka u Bosni, kao što je bosanski jezik, bosanska kultura, bosanska država, itd.

Godinu dana nakon otvorenja, ima i gomile smeća koje danima stoji u parku, prepune kante o kojima niko ne vodi računa, razbacane stare gume, nepokošenu travu i zarasle staze kojima nije nimalo ugodno šetati.

Kad su Uzbeci u 16. stoljeću zauzeli Samarkand, glavni grad preselili su u Buharu. Perzijski, turski i kineski vladari nisu uspjeli zaustaviti propadanje grada, koji je dva stoljeća kasnije bio praktički napušten zbog niza potresa. Iz mrtvih su ga digli Rusi, koji su ga 1868. godine pripojili svom carstvu.

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!