Zanimljiv je podatak da će centar Sarajeva početi koristiti sijalicu tek pet godina poslije Semizovca. Sve do pojave sijalice Sarajevo je bilo osvijetljeno petrolejskim rasvjetama, koje su uglavnom palili lokalni vatrogasci, a smatra se da se u to vrijeme u centru grada nalazilo 188 uličnih petrolejskih lampi. Godina 1895. važna je, izuzmemo li sijalicu, i po tome što je prvog dana maja glavni grad naše države dobio i električni tramvaj
Umjesto jalovog kritizerstva koje podrazumijeva stalnu proizvodnju crnila, Enes se bavio suštinom problema uvijek tražeći rješenje, katarzu ili barem utjehu. Uspijevao je ovo zbog viška čovjekoljublja u sebi, ali i osjećaja odgovornosti prema vlastitom narodu. Način na koji je pristupao svojim kolumnama bio je s nakanom da dijagnosticira problem, ponudi rješenje i obrazuje. Kao glavni urednik Stava, sarađujući s Enesom gotovo četiri godine na prvoj liniji medijske fronte, rekao bih da je imao vrlinu koja je rijetkost u našem medijskom prostoru. Osim što je bio konzistentan u svojim stavovima, primijetio sam da svom pisanju prilazi s dozom volonterizma, s osjećajem misije koja karakterizira istinske aktiviste, zašto ne reći borce “za našu stvar”
Možda ne bi mnogi bili spremni to priznati, ali fudbal danas zamjenjuje sve one plemenite ciljeve: nacionalni suverenitet, čast, etnički dignitet. Fudbal podrazumijeva plemensku lojalnost i suparništvo, simboličke rituale, fantastične legende, idole, epske bitke, ljepotu, fizičko ispunjenje, čak intelektualno zadovoljstvo, vrhunski spektakl i duboki osjećaj pripadnosti.
Četiri godine nakon što je zgrada trebala biti završena, Šabović je (kao) najuren iz SBB-a, zvanično zbog poreskih dugovanja, iako će on u nekoliko navrata javno ustvrditi kako porez sa izlaskom iz SBB-a BiH nema ama baš nikakve veze.
Spoj su politike, marketinga, vjere, malograđanštine, FGR-ovštine, sporta, ljepote... Projekcija su savremenih begova. Međutim, begova nema, osim u glavama političkih “analitičara” – ostala je samo raja i borba za opstanak. Ako mene pitate, ljubim ruke bošnjačko-muslimanskom seljaku, koji je puno časniji i ljepši pripadnik insanluka od urbanog bošnjačkog kompleksaša.
Iz perspektive nekoga ko živi u Turskoj 18 godina i ko je vidio ono prije, pomalo je besmisleno objašnjavati zašto su Erdoğan i AK partija pobijedili. Utrostručena ekonomija, 21 hiljada kilometara autoputeva, 27 novih aerodroma, treći most preko Bosfora, treći budući najveći aerodrom na svijetu – jasno su vidljivi rezultati. Besplatno školovanje, reforma zdravstva uz adekvatnu infrastrukturu (univerzitete i bolnice) jesu stvari koje su običnim ljudima promijenile život
Za izučavanje ovog vremena i procesa neophodno je, prije svega, da postoji “svijest o realnom, istorijskom vremenu u kom se sve to događalo i odvijalo”. Pritom se mora imati u vidu da je geopolitički položaj Jugoslavije i Balkana u politici velikih sila uzrok da “istorija Balkana jesu ratne drame između velikih imperija i sukoba među balkanskim narodima”, kao i činjenica da je jugoslavensko-sovjetski “sukob” jedan od najznačajnijih događaja u političkoj historiji Jugoslavije, čije su se posljedice direktno odrazile na sudbinu jugoslavenske države i život njenih stanovnika još dugo nakon njegovog okončanja
Hoćemo li sada nakon dva poraza u nekim tamo kvalifikacijama iz Saveza dobiti obavijest o bezobrazluku i izdaji Muse? Koliko će nam trebati da po forumima počnemo sijati negativne komentare na račun ovog mladog igrača? Nije poznato šta se u ovoj situaciji, prije svega s nama, može desiti, ali pameti bismo se konačno morali dozvati.
Staviti izbore, i to slobodne, demokratske – a pri tom još upitnom rečenicom otvoriti mogućnost da će na tim izborima doći do promjene vlasti – u isti naslov s riječju “diktator” jeste enciklopedijski primjer i morona i oksimorona.
Drugim riječima, ne zanima Crnadaka šta je između korica, nego šta je na koricama. Sve i kad bi sljedeće izdanje Halilovićeva pravopisa bio reprint Pravopisa srpskog jezika u izdanju Matice srpske, a karakteristična leksika bosanskog jezika bila netragom prognana s njegovih stranica, Crnadak i crnadaci opet bi horski skočili protiv njega ako bi mu na koricama pisalo bosanski, pa makar i sitnim slovima.
