Tifa, dokumentarac, 2017, trajanje: 49 minuta režija: Bakir Hadžiomerović; scenarij: Adnan Kapetanović; produkcija: Davor Pušić, FIST; sagovornici: Dario Džamonja, Goran Bregović, Zoran Redžić, Bruno Langer, Almas Smajlović, Sead Zele Lipovača, Milić Vukašinović, Ruždija Metanović, Vlado Podany, Dragan Vikić, Mustafa Čizmić...
Nazif-efendija Topuz u svojoj 62. godini trči od mjesta na kojem je bila prva džamija u Sloveniji do Ljubljane. Trku je počeo 2. oktobra, koji se obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja
U razvijenim društvima i državama osobe koje su visoko kotirale na strani onih koji su počinili najveće ratne zločine ne bi mogle ni pomisliti da obnašaju neku funkciju u postratnom periodu. U Bosni i Hercegovini to nije slučaj. Svetlana Cenić imenovana je od strane Vlade Federacije na mjesto predsjednika Nadzornog odbora BH Telecoma. Historičar Jasmin Medić, rodom iz Kozarca, za Stav komentira ovaj skandal
Nema sumnje da će katalonski presedan utjecati na separatističke politike širom Evrope, od Škotske na sjeveru do Bosne i Hercegovine na jugu. Sličnosti s katalonskim nacionalistima uglavnom se svode na animozitet ili čak potpuno odbacivanje centralnih državnih vlasti. Razlike su, međutim, brojne i variraju od slučaja do slučaja
Koliko je “argumentacija” onih koji blokiraju Vijeće sigurnosti isprazna, pokazuju proporcije egzodusa. Kao da je cijela sjednica smišljena da mijanmarskim vlastima da potrebno vrijeme da se kurtališu Rohinja i da se pruži utisak kako, eto, “međunarodna zajednica” ipak nešto radi
Imenovanje Svetlane Cenić na dužnost predsjednice NO BH Telecoma na prijedlog Fahrudina Radončića došlo je nekako u trenutku kada su gradske vlasti u Prijedoru raspisale konkurs za prijem u radni odnos novih 20 lica u gradskoj administraciji. Prijedorske žrtve, one koje su, nakon što su dobile otkaze na radnom mjestu pa uspjele preživjeti klanja, paljevinu, silovanja i mučenja, koje su preko Trnopolja otišle “gde ko hoće” spašavajući živu glavu, posebno one koje su se nakon desetak godina vratile po “zaboravljene stvari”, sa žudnjom čekaju rezultate općinskog konkursa
Fakultet islamskih nauka (FIN) Univerziteta u Sarajevu obilježava 40 godina rada. Utemeljen je 29. septembra 1977. godine, a pokrenuli su ga entuzijasti iz Islamske zajednice tadašnje Jugoslavije, muslimanski vjernički narod skoro cijelog Balkana, a dužnost prvog dekana obavljao je akademik Hamdija Čemerlić. Ključne institucionalne uloge u gradnji FIN a imali su Husein ef. Đozo, reisul-ulema Sulejman ef. Kemura, akademik Hamdija Čemerlić, predsjednik Sabora Islamske zajednice i reisul-ulema Naim ef. Hadžiabdić. Vakifi, stipenditori i dobrotvori koji su svoja imanja i materijalna dobra uvakufili za FIN bili su Ahmed Tabaković, Nusret Halačević, Muhamed i Barbara Tantavi u Mostaru, Nazif Hadžiomerović u Čapljini, te Halida Izetbegović iz Sarajeva
Prema nekim razmišljanjima, Todorićev finansijsko-ekonomsko-politički diskurs zapravo je pokušaj da se njegov izvjestan sudski progon prikaže kao politički montiran proces. Nešto poput slučaja “Sanader”. Možda će čak tvrditi da je proganjan zato što je Hrvat, kao što je njegov otac tvrdio 1974, nakon presude za privredni kriminal
Optužbama nema kraja pa su tu i planska naseljavanja Arapa, namjerno trovanje građana nekvalitetnom vodom, uništavanje zdravstvenog sistema, da bi finale bilo izjednačavanje SDA s ratnim zločincem i “monstrumom s Grbavice” Veselinom Vlahovićem Batkom, Radovanom Karadžićem i Jurom Francetićem. Naravno, sve to svojim “lajkovima” na društvenim mrežama podržavaju visokopozicionirani dužnosnici SDP-a i GS-a, a ne izostaju ni “dejstvovanja” Radončićevog Avaza. Ovakva vrsta ekstremističkog razumijevanja demokratije naprosto je sablažnjiva, a ukazuje na moguće smjerove represivnog djelovanja pod uvjetom da osvoje vlast.
Negativan stav prema aneksiji oblikovao je bošnjačku politiku od samog njenog proglašenja. Svoje nezadovoljstvo Bošnjaci su iskazali kroz iseljavanja, što se može okarakterizirati kao posljednji znak otpora nezadovoljnog stanovništva
