Mi živimo zajedno, Bošnjaci i Hrvati. Što se tiče samih ljudi, tu je prilično blizak odnos među ljudima. Naravno, nije to kao nekada, ali ljudi rade i komuniciraju. Ja imam agenciju u Stocu i 30 posto mojih klijenata su Hrvati. Tog podozrenja je puno manje, ali što se tiče politike, to je potpuna podijeljenost zadnjih godina. Čak se političke stranke u Stocu uopće ne sastaju na lokalnom nivou, potpuno je poremećena struktura dijaloga, zapravo, dijaloga nikako i nema. Dok sam ja nekad bio predsjednik OV-a, puno je više bilo dijaloga nego sada. Politički procesi u Stocu, umjesto da napreduju, nazaduju. Moj cilj, moj politički program u Stocu, njegova okosnica, jeste da se sjede za zeleni stol i podvuče ta crta. Dosta je rata, iako mi nikada nećemo ni prežaliti ni oprostiti ono što su činili Bošnjacima u Stocu, ali zločinci su zločinci, hajmo ih osuditi i idemo dalje. Ne treba se niko bojati da ćemo se mi nekome svetiti

Razgovarao: Jakub SALKIĆ

Zoran Turković nezavisni je kandidat za načelnika Općine Stolac na predstojećim izborima u novembru 2020. godine. Zoran je Bošnjak. Bio je pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine. Za sebe kaže da nikad nije bio član bilo koje političke stranke niti je bio član upravnih ili nadzornih odbora bilo kojeg javnog preduzeća, a ipak je uspješan privrednik. Iako nikad nije bio član neke političke stranke, u periodu od 2000. do 2004. godine Zoran je bio predsjednik Općinskog vijeća Stolac. Na izborima 2020. podržan je od “Inicijative za Stolac” i probosanskih stranaka.

Zoran Turković rođen je 1956. godine u Stocu. Osnovnu i srednju školu završio je u Stocu, a 1979. diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Mostaru. Nakon studija, zaposlio se u preduzeću RMKTGA, poznatijem kao Željezara “Stolac”, na poslovima knjigovodstva i računovodstva. Pomoćnik direktora ovog preduzeća postao je 1990. godine. Poslije rata, 1996. godine, osnovao je Agenciju za vođenje poslovnih knjiga “Bilans” u Mostaru. Nakon što je završio školu za certificiranog računovođu i ovlaštenog revizora, osnovao je revizorsku kuću “Auditing” Mostar. Njegove su firme, kako kaže, ponajjače u južnom dijelu BiH što se tiče poslova računovodstva i revizije. Zapošljava 20-ak radnika u poslovnicama u Mostaru i Stocu. Bio je član Komisije za računovodstvo i reviziju FBiH. “Da slikovito kažem, to vam je u našoj struci kao ministarsko vijeće, vrhovno tijelo koje regulira računovodstvo i reviziju”, kaže Turković.

STAV: Period u kojem ste bili predsjednik OV-a Stolac vrijeme je intenzivnog povratka protjeranih Bošnjaka. Kako je bilo raditi u Općinskom vijeću u tom periodu, ipak je tek nekoliko godina poslije rata?  

TURKOVIĆ: Prihvatio sam se tog posla iako je bilo jako teško, prije svega jer sam želio pomoći svojoj etničkoj zajednici. Vi znate da se u Stocu desio etnički progon 1993, da je sva bošnjačka populacija protjerana iz Stoca, da u Stocu nijedan musliman nije ostao. Mi smo imali velike probleme, ali i veliku želju da se vratimo u Stolac i možda smo kao nijedna općina postigli povratak. Mi smo već 1997. počeli da se vraćamo, velikih je bilo problema oko povratka, velikih opstrukcija s hrvatske strane. U jednom teškom vremenu povratka i obnove ja sam se prihvatio te dužnosti predsjednika Općinskog vijeća Stolac i prve političke ličnosti Bošnjaka. U tom vremenu smo imali prilično dobrih rezultata, pa i sama činjenica da su se Bošnjaci vratili u svoj Stolac, da se koliko-toliko obnovio Stolac, može dati pozitivnu ocjenu mom političkom angažmanu u tom vremenu. Istina, nisam se nastavio baviti politikom. Sav taj moj angažman, ali i ovaj sada, produkt je moje želje da pomognem ljudima u Stocu, lokalnoj zajednici, a ne nekakav interes jer ja sam u životu sve ostvario, imam solidna primanja tako da mi fotelja nije nikakav motiv. Moj motiv je isključivo želja da se pomogne narodu Stocu jer ja tu živim, ja sam tu rođen, tu ću i umrijeti. Svi su moji tu.

STAV: U politiku se vraćate opet u vrlo teškom trenutku za Bošnjake Stoca.

TURKOVIĆ: Tako je. Bio sam tu kada je bilo najteže, kada niko nije htio u tom periodu od 2000. do 2004, pa i danas. Ja sam nezavisni kandidat, ali na neki način ja sam zajednički kandidat svih ljudi koji žele promjene u Stocu, ne samo bošnjačke populacije nego svih građana Stoca koji žele promjene.

STAV: Vi ste onda neko srednje rješenje za Stolac. Što je sa zvaničnom stranačkom podrškom?

TURKOVIĆ: Pa da, srednje rješenje. Činjenica je da sam u startu podržan od “Inicijative za Stolac” i probosanskih stranaka, od hrvatskih zvanično nisam, ali znam da dosta ljudi intimno razmišlja o tome i, kada dođu da glasaju, kada se stavi paravan, iako me javno ne smiju podržati, vjerujem da će zaokružiti moje ime. Klima u Stocu je nekako teška jer, realno govoreći, hrvatska populacija još uvijek živi u nekom strahu, nekom grču, oni se teže odlučuju da samostalno nastupe mimo HDZ-a, ali nadam se da će, kada bude glasanje, mnogi zaokružiti moje ime.

STAV: Kakvi su odnosi snaga, u političkom smislu, danas u Stocu?

TURKOVIĆ: Prema popisu iz 1991. godine, nacionalni sastav općine Stolac bio je takav da je bilo 8.100 Bošnjaka, tada Muslimana, Hrvata 6.100, a Srba oko 2.000. Bilo je ukupno oko 18.000 stanovnika. Međutim, tokom rata je Stolac etnički očišćen, Bošnjaci dakle protjerani, a u isto vrijeme Hrvati provode politiku doseljavanja ljudi iz srednje Bosne u Stolac, poznata su naselja Šuškovo Selo, Bobanovo Selo. Dakle, Bošnjaci odlaze, a Hrvati dolaze. Tako da smo došli u situaciju da se u Stocu potpuno poremetila nacionalna struktura. Prema popisu iz 2013, Bošnjaka u Stocu ima 5.500, a Hrvata 8.400. Zašto je to važno? Zato što nacionalni sastav stanovništva određuje Općinsko vijeće. Mi smo iza rata imali sastav Općinskog vijeća takav da je, od 17 članova, 11 Hrvata i šest Bošnjaka, u zadnjem mandatu 7 Bošnjaka i 10 Hrvata. Takav sastav Općinskog vijeća donosi Hrvatima prevagu, donose se odluke kakve želi jedna populacija.

Sadašnji načelnik Stjepan Bošković je od 2004. na toj poziciji i ponovo se kandidirao. U normalnim državama to ne bi bilo važno, ali u našoj državi, posebno u općini kakva je Stolac, to je izuzetno važno. Uzmimo samo šta se sve dešavalo od povratka do danas, kakva je neravnopravnost u sferi zapošljavanja, podvojenost u dodjeli donacija i svega što dodjeljuje država, odnosno Općina. Sve beneficije su išle u korist hrvatske strane. Mi Bošnjaci smo se borili koliko smo mogli za ravnopravan položaj, ali uvijek smo bili sputavani od te zvanične vlasti. Mi živimo zajedno, Bošnjaci i Hrvati. Što se tiče samih ljudi, tu je prilično blizak odnos među ljudima. Naravno, nije to kao nekada, ali ljudi rade i komuniciraju, ja imam agenciju u Stocu i 30 posto mojih klijenata su Hrvati. Tog podozrenja je puno manje, ali što se tiče politike, to je potpuna podijeljenost zadnjih godina. Čak se političke stranke u Stocu uopće ne sastaju na lokalnom nivou, potpuno je poremećena struktura dijaloga, zapravo dijaloga nikako i nema. Dok sam ja nekad bio predsjednik OV-a, puno je više bilo dijaloga nego sada. Politički procesi u Stocu, umjesto da napreduju, nazaduju. Moj cilj, moj politički program u Stocu, njegova okosnica, jeste da se sjede za zeleni stol i podvuče ta crta.

Dosta je rata, iako mi nikad nećemo ni prežaliti ni oprostiti ono što su činili Bošnjacima u Stocu, ali zločinci su zločinci, hajmo ih osuditi i idemo dalje. Ne treba se niko nas bojati da ćemo se nekome svetiti. Nikada ja neću reći da su narodi zločinci, zločinci su pojedinci, ali hajmo njih osuditi i hajmo dalje, a ne da živimo u grču godinama i da ispaštamo, da budemo najsiromašnija općina u južnom dijelu države.

STAV: Zanimljivo je da Bošnjaci u Stocu imaju novu strategiju za ove izbore. Naime, probosanske su stranke, umjesto stranačkih lista, ponudile nezavisne kandidate za Općinsko vijeće. Zašto takva strategija?

TURKOVIĆ: Što se tiče načelnika, bit će najvjerovatnije dva kandidata: Stjepan Bošković iz HDZ-a i ja kao nezavisni kandidat podržan od “Inicijative za Stolac”. Što se tiče Općinskog vijeća, Bošnjaci nisu nikad uspjeli kroz stranačke liste da dođu do više od 6-7 vijećnika. Naš Izborni zakon kaže da svaki politički subjekt s tri posto glasova može da uđe u Općinsko vijeće. Koncept Bošnjaka je bio da se kandidiramo ne preko “Inicijative za Stolac” kao na prošlim izborima nego preko nezavisnih kandidata. Nikako nema stranaka na listi, sve su to Bošnjaci članovi stranaka i na ovaj način pokušavamo da osvojimo vlast jer nas je manje. Međutim, nekako se doznalo za taj koncept pa je hrvatska strana ponudila devet političkih subjekata, istina, ne kao pojedince nego kao stranke. Tako da se u Stocu napravila nekakva gužva vezana za nezavisne kandidate i političke stranke.

STAV: Kažete da će biti samo dva kandidata za načelnika Općine Stolac. Znači li to da je SBB odustao od kandidature?

TURKOVIĆ: Oni jesu odustali, ali to još nije zvanično objavljeno. Oni jesu bili prijavili stranku i ta kandidatura je ovjerena u Centralnoj izbornoj komisiji. Trebali su dostaviti kandidatsku listu, odnosno ime kandidata, ali nisu, prema tome, odustali su od načelničke kandidature u Stocu.

STAV: U kakvom je stanju privreda Stoca, kao čovjek koji vodi knjige većini preduzeća u Stocu, vjerujem da ste dobro upoznati sa situacijom?

TURKOVIĆ: Podaci su frapantni. Stolac ima 7,5 zaposlenih na 100 stanovnika, dok u isto vrijeme Čapljina ima 12,5, Čitluk nevjerovatnih 33, Ljubuški 14, a Posušje 17. Dakle, to je pokazatelj koliko je Stolac zaostao. Zašto je to tako? U Stocu nema dijaloga među Bošnjacima i Hrvatima. Hrvati slijede svoju politiku, Bošnjaci svoju. Na čemu se naša politika zasniva – hajmo tražiti pomoć od kantona ili Federacije. Na neki način oni nama sputavaju neke stvari, mi njima neke sputavamo. Mi želimo dijalog i ravnopravan tretman, da zajedno idemo u razvoj. Stolac je na dnu ljestvice što se tiče razvijenosti. Stolac ima svega 1.000 zaposlenih na nekih 14.500 ljudi. U Stocu nema nijednog ozbiljnog proizvodnog preduzeća, sve je to nekakvo zanatstvo. Stanovništvo Stoca mahom živi od socijalnih davanja i penzija. Pošteno govoreći, nema neke želje hrvatske strane da se uđe u ekonomski razvoj. Oni imaju neke svoje nacionalne ciljeve, a nije im cilj ekonomski razvoj.

STAV: Koji su to nacionalni ciljevi?

TURKOVIĆ: Stolac je, mislim, neriješeno pitanje Hrvata. Oni, ja imam osjećaj, imaju neki neopravdan stah od Bošnjaka Stoca da će doći do nekakve prevage, da ćemo mi preuzeti vlast i da će doći do nečega što oni misle da hoće. Ja sam uvjeren i zalažem se za to da, i ako dođu Bošnjaci na vlast i ako ja budem načelnik Stoca, nikada nećemo protežirati bošnjačke interese nego interese svih građana Stoca. U njima postoji neki strah za dijalog, za zajedništvo, za napredak Stoca. To sputava Stolac.

STAV: Je li to strah od toga da bi Bošnjaci uradili Hrvatima ono što su Hrvati uradili Bošnjacima?

TURKOVIĆ: Pa tako nekako.

STAV: Kakva je Vaša vizija Stoca?

TURKOVIĆ: Nacionalno pomirenje. Ako to ne uspijemo, sve su nam džaba priče o ekonomskom razvoju. Ako ne sjednemo za stol i ne riješimo te odnose, ništa drugo neće biti moguće. Ako uspijemo, Stolac ima dobru perspektivu da uđe u ekonomski bum. Velika nam je prednost nova cesta Stolac – Neum. Stolac ima potencijal što se tiče turizma, ekologije i kulturno-historijskih spomenika. U veoma kratkom periodu bi mogao dostići nivo Čapljine, Ljubuškog i Posušja, a u ovakvim uvjetima jako je teško. Stolac je još prepun ruševina. Primjera radi, Koštana bolnica je ruševina. Postojali su ozbiljni investitori, ali općinska vlast se nije nikada odazvala tim ozbiljnim ponudama. Zašto? Nisu bili iz njihove političke opcije, bili su iz Bosne, iz Sarajeva, pa su automatski odbijane te inicijative. Ja ću se zalagati za obnovu tih porušenih objekata, imamo ih i u centru Stoca.

Nakon 25 godina, Stolac ima dosta srušenih kapitalnih objekata kao što su Duhanska stanica, Koštana bolnica, banka. Važan nam je završetak projekta vodosnabdijevanja Dubrovačke visoravni, projekta koji se provodi već 30 godina. Za nas Bošnjake Stoca važna je obnova stolačke čaršije, istina, dosta je završeno, ali ima još projekata u samom centru koje treba završiti, jer čaršija je bila trgovački i kulturni centar Stoca. Bošnjaci imaju problem harema, groblja u Stocu, zalagat ću se da i to riješimo. Čistoća grada je također nešto na čemu moramo raditi. Imamo Bregavu, čistu rijeku, koja je zadnjih godina zapuštena, ulice nisu čiste kako bi trebale da budu. Važan nam je prioritet i razvoj turizma, dizanje na jedan veći nivo, u smislu razvoja turizma, kulturno-historijskih spomenika kao što su Radimlja i Daorson. Zalagat ću se da se napravi barem 50 stambenih jedinica godišnje. Iza rata naovamo napravljeno je samo 20 stanova. To su bijedni podaci. Zalagat ću se za ukidanje dualizama u Stocu – dvije škole, dva obdaništa, dva doma zdravlja. Stolac je nekada bio središte ove regije, a danas smo se sveli na kasabu koja životari, tapka u mjestu, iz koje ljudi samo idu.

STAV: Možete li obećati da će Stolac opet biti jedan od najljepših gradova u državi?

TURKOVIĆ: Ne mogu reći da će biti najljepši, ali će biti puno ljepši nego sada.