fbpx

Susjedstvo

136Susjedstvo
STAV U NOVOM PAZARU: Bošnjaci Sandžaka ne kriju da je Erdoğan lider u kojem vide svog zaštitnika i pomagača

Dolazak turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana u Sandžak, bez dileme, događaj je decenije, a možda i mnogo duže vremenske epohe, kažu mnoge Sandžaklije. Erdoğan je za njih čovjek, vjernik, hrabar, ponosit i odvažan, borac za pravo i pravdu, dostojanstvo i čast čovjeka i vjernika. Erdoğan se na društvenim mrežama u mnogim komentarima sandžačkih Bošnjaka označava i kao “predsjednik i reformator”

BiHPolitikaSusjedstvo
Normalno i nenormalno: Šta bi bilo da su Bošnjaci pjevali Turcima poput Srba

Erdoğana su u Srbiji dočekali u ponoć Aleksandar Vučić i kolona ministara i sve su uradili da osiguraju praznično raspoloženje, a sve to očekujući turska ulaganja. Sasvim normalno! S druge strane umjesto da se u tome vidi ekonomska prilika, svaki odnos Bakira Izetbegovića i Recepa Tayyipa Erdoğana, a on jeste istinski bratski i prijateljski, u BiH se nenormalno dočekuje na nož te kvalificira najgorim mogućim uvredama i predrasudama

135Susjedstvo
Stav u Tutinu: Iz ove razvijene sandžačke općine niko ne odlazi

Jedinstveni kanjon Ibra, planinska površ Ponor i nepregledne šume Mokre Gore, Ribaćko jezero i Vidrenjak, bajkoviti beskraj Pešterske visoravni... Ovaj jedinstveni prirodni ambijent smješten je na ne tako velikom području općine Tutin. Jedna od karakteristika Tutina jeste što je to grad s najvećim procentom manjinskog stanovništva u svijetu. Prema podacima s popisa stanovništva iz 2011. godine, u Tutinu živi 31.155 stanovnika, od čega je preko 90% Bošnjaka, a službeni je jezik bosanski. Ovo mjesto nekada je slovilo za najnerazvijeniju općinu u Jugoslaviji, a danas se smatra jednim od najperspektivnijih mjesta u Srbiji. Za Stav o ovom uspjehu govori Esad Džudžo, predsjednik Centra za bošnjačke studije u Tutinu i potpredsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Novom Pazaru

PolitikaSusjedstvo
Šta građani Sandžaka očekuju od dolaska turskog predsjednika
135Susjedstvo
Na djelu je bio pravi udruženi zločinački poduhvat za uništenje Hrvatske
134Susjedstvo
Sandžak je okupirana zemlja, tražimo od Evropske unije i UN-a da riješi naš status

Svuda kao da stojimo na nuli. Sada je šansa, kada se ide ka Evropskoj uniji, da se napravi jedan zajednički koncept i da mi Bošnjaci imamo nekoliko zajedničkih stvari na kojima možemo raditi. Tu prvenstveno treba tražiti razrješenje bošnjačkog nacionalnog pitanja. Evo, Srbi s Vučićem na čelu zaklinju se u svoj strateški program za spas srpske nacije. Imaju jednu Srbiju i još jednu, barem oni tako misle, rezervnu Srbiju koju nazivaju Republika Srpska, a kažu da su ugrožena nacija. Mislim da Bošnjaci trebaju postaviti ovo pitanje Evropskoj uniji i da konačno u kontekstu putovanja u Evropsku uniju vidimo hoće li Evropa dalje tolerirati etničko čišćenje Bošnjaka s Balkana

PolitikaSusjedstvo
JOŠ JEDAN ZLOČIN SRPSKE POLICIJE U SANDŽAKU
PolitikaSusjedstvo
Slučaj fašizacije članice EU

Hrvatska postaje međunarodno izolirana, a ne može više računati ni na njemačku podršku. Više od 150.000 ljudi se iselilo, i dalje odlaze u talasima, a vlast besramno izjavljuje da je bitno smanjena nezaposlenost. Otud verbalna ofanziva na BiH i megalomanija u izvještavanju o posjeti Rusiji. Za skretanje pažnje s ozbiljnih problema u zemlji, osim domoljubne retorike i revitalizacije ustaštva, potrebni su makar i izmišljeni ekstremisti na granicama i umišljena veličina

PolitikaSusjedstvo
Muftija Hasanović od Kolinde primio isto odlikovanje kao i zločinci Kordić, Boban i Šušak

Kao da nije bilo dovoljno to što odlikovanje nosi ime po čovjeku koji je Bošnjake zamišljao kao dio hrvatske nacije, nego otkrivamo da su prije muftije Hasanovića isto odlikovanje 1995. primili ratni zločinci i gospodari života i smrti u tzv. Herceg-Bosni: Dario Kordić, Mate Boban i Gojko Šušak. Osim samog imena i skandalozne liste nagrađivanih, problematično je i vrijeme, odnosno politički kontekst kada je odlikovanje primljeno

Susjedstvo
Fašističke tendencije u Srbiji Ismeta Rebronju prisilile su da živi posve povučeno

Potpuno se povukao iz javnosti i književnih dešavanja sve do pada Miloševićevog režima, nakon čega je počeo ponovo se pojavljivati na književnim večerima i u žirijima. Objavio je zbornik bošnjačkih narodnih izreka Budi nešto da ne budeš ništa, zatim Antologiju poezije Bošnjaka i par pjesničkih knjiga. Pisao je eseje o bihorskim narodnim pjevačima. Možda nije naodmet napomenuti da se u leksikonu Ko je ko u Srbiji, koji je objavljen 1995. godine, još tada izjasnio kao Bošnjak