fbpx

BiH

S obzirom da mu ni sveti mjesec Ramazan nije pomogao razbistriti dvolične misli, izgleda da je riječ o nekoj vrsti patologije jer se i danas na stranici Vlade Kantona Sarajevo može pročitati kako je ugovor sa firmom Hering d.d, koja danas izvodi radove na Prvoj transferzali, potpisan još 28. septembra 2018. godine. To znači da je u mandatu premijera Adema Zolja i resornog ministra Muje Fiše, a ne u mandatu Forte i Konakovića, posao pripremljen i dodijeljen izvođaču. Od tog trenutka, potpisivanja ugovora, projekat ne realizira Vlada, pa ni ministar Šteta, kako to iluzionist Konaković uzvikuje, nego građevinska firma koja je dobila posao, u skladu sa potpisanim ugovorom

Konaković je danas Aliju Izetbegovića i SDA na N1 optužio za etničko čišćenje Srba u Sarajevu, čime imitira ili potvrđuje teze i podvale velikosrpske politike o ulozi Alije Izetbegovića, SDA i uopće Bošnjaka početkom rata u BiH. Nažalost, ovakva vrsta Konakovićeve retorike se ponavlja, čime se on otkriva kao osvetom i mržnjom motivirani političar niskoga profila, ili čak nešto gore

Naša stranka je najavila da je glavni uvjet za koaliciju s njima pristanak na najopsežniju obrazovnu reformu u Kantonu Sarajevo koja bi se trebala preliti na čitavu BiH. To znači da će u slučaju koaliranja s Konakovićevom Narodom i pravdom i SDP-om, kako se i moglo predvidjeti, tražiti ministarstva obrazovanja i kulture KS. Ako se to dogodi Naša stranka će započeti obimnu ideološku čistku, a bez ostatka možemo najaviti da će pokušati provesti izmjenu nastavnih planova i programa u kojima će se mijenjati odnos prema činjenicama proisteklih iz agresije na Bosnu i Hercegovinu i genocid nad Bošnjacima, bošnjački nacionalni i vjerski identitet će biti krajnje omalovažan i destruiran tzv. anacionalnim pristupom sektoru obrazovanja i kulture. No, ideologija Naše stranke je već dobro poznata, javna i otvorena. U njihovim željama i željicama do sada ih je zaustavljala SDA. Ako počnu sprovoditi ono što su zamislili, za to će biti najodgovorniji oni koji su im to i omogućili

Ne postoji nijedan ekonomski parametar koji bi sunovrat lire objasnio u potpunosti. Turska privreda nije u krizi, pa ni u kontrakciji. U prvom kvartalu ove godine turska privreda porasla je za 7,4%. U ovoj krizi nijedna fabrika nije zatvorena i nijedna banka nije propala. Turska lira napadnuta je spekulacijama na tržištu novca i ovo nije prvi takav napad, mada se od prethodnih razlikuje po nivou sofisticiranosti

Očevidci, koji su željeli ostati anonimni, kazali su nam da je zbog kolapsa saobraćaja autobus s petnaestak vojnika na povratku iz Srebrenice, gdje su prisustvovali obilježavanju godišnjici genocida nad Bošnjacima, bio prinuđen zaustaviti se u Ulici Mate Bobana u strogom centru grada. Autobus je imao vojne registracijske oznake Oružanih snaga BiH te KDZ oznaku da je bio u Srebrenici. Tom prilikom na njega je nasrnula veća skupina navijača lupajući šakama po staklima, te ga je njihala s vjerojatnom namjerom da autobus obore i prevrnu.

U kontinuitetu svog naučnog i stručnog istraživačkog rada, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu realizirao je 2013. naučnoistraživački projekt „Genocid u Ahmićima aprila 1993“, autora dr. Rasima Muratovića. Ovdje je, prije svega, riječ o najorganiziranijem i najmasovnijem zločinu izvršenom na području doline Lašve nad civilnim stanovništvom: masovna i pojedinačna ubistva, zlostavljanja, te progoni stanovništva, uništavanje i pljačkanje imovine. U ovom naselju, koje je, po Popisu stanovništva iz 1991, imalo 466 stanovnika, od čega 356 Bošnjaka ili 76,4%, Hrvata 87 ili 18,7%, trebalo je formirati etnički čiste hrvatske prostore, što se moglo ostvariti samo izvršenjem zločina, uključujući i zločin genocida nad Bošnjacima

U kontinuitetu svog naučnog i stručnog istraživačkog rada, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu realizirao je 2013. naučnoistraživački projekt „Genocid u Ahmićima aprila 1993“, autora dr. Rasima Muratovića. Ovdje je, prije svega, riječ o najorganiziranijem i najmasovnijem zločinu izvršenom na području doline Lašve nad civilnim stanovništvom: masovna i pojedinačna ubistva, zlostavljanja, te progoni stanovništva, uništavanje i pljačkanje imovine. U ovom naselju, koje je, po Popisu stanovništva iz 1991, imalo 466 stanovnika, od čega 356 Bošnjaka ili 76,4%, Hrvata 87 ili 18,7%, trebalo je formirati etnički čiste hrvatske prostore, što se moglo ostvariti samo izvršenjem zločina, uključujući i zločin genocida nad Bošnjacima

U kontinuitetu svog naučnog i stručnog istraživačkog rada, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu realizirao je 2013. naučnoistraživački projekt „Genocid u Ahmićima aprila 1993“, autora dr. Rasima Muratovića. Ovdje je, prije svega, riječ o najorganiziranijem i najmasovnijem zločinu izvršenom na području doline Lašve nad civilnim stanovništvom: masovna i pojedinačna ubistva, zlostavljanja, te progoni stanovništva, uništavanje i pljačkanje imovine. U ovom naselju, koje je, po Popisu stanovništva iz 1991, imalo 466 stanovnika, od čega 356 Bošnjaka ili 76,4%, Hrvata 87 ili 18,7%, trebalo je formirati etnički čiste hrvatske prostore, što se moglo ostvariti samo izvršenjem zločina, uključujući i zločin genocida nad Bošnjacima.

Treba reći da Stavom opterećenom Kazazu Mahir Sokolija nije prišao kao izvršni urednik našeg sedmičnika nego kao nečiji suprug i kao nečiji sin sa željom da svog nekadašnjeg profesora i prijatelja upozori da prestane maltretirati njegovu obitelj, što uključuje i one koji se nalaze pod zemljom. Kazazov odgovor bio je da Sokoliju u nevjerovatnoj konstrukciji pokuša označiti kao “brutalnog režimskog koljača zubima”