Meni nema teatra ako nije politički. Život i odluka da živite neka je politika. Ne mislim tu na dnevnopolitičko, a i to može biti deo teatra. Licemerje je naš najveći problem, pre svega licemerje ispravnih. Ti su najgori. Stalno krećem od sebe, gledam šta sam pogrešio, šta sam slagao, kako sam se namestio gde mi mesto nije bilo
Ovogodišnji festival trajat će od 8. do 19. maja, a po pravilu će biti prikazano pedesetak filmova iz zemalja širom svijeta, među kojima, nažalost, nema Bosne i Hercegovine, kao ni zemalja iz susjedstva. Dvostruka oskarovka, australijska glumica Cate Blanchett bit će predsjednica žirija Glavnog programa, dok će glumac Benicio Del Toro predsjedavati sekcijom “Izvjestan pogled”, posvećenoj debitantima i autorima s kreativnim i specifičnim umjetničkim pogledom na svijet.
Naši su preci u 19. i 20. stoljeću mnogo više truda ulagali da svoju narodnost, vjeru i jezik artikuliraju i očuvaju. Sve smo manje obazrivi prema tim važnim okosnicama našeg identiteta. Prošlo je skoro četvrt stoljeća od opsade Sarajeva, a mi još nemamo romana koji obuhvata cjelinu tog iskustva. Političke prilike nisu dozvoljavale da naši preci afirmiraju svoj identitet. Mi to danas možemo, ali ne želimo
Teatarski autorski projekt glumice i teatarske radnice Hasije Borić Nana Fata Orlović ili Neka se čuju i vaši glasovi bit će premijerno izveden večeras u 19:30 sati u Sarajevu, u sali Franjevačkog centra na Grbavici. Nakon nekoliko godina “čekanja”, ova predstava konačno je dočekala svoju premijeru, a tim smo povodom razgovarali s njenom dramaturginjom Džejnom Avdić.
Da li su djela nastala na periferiji slijedila estetske principe centra? Šta ako se pojave djela s estetikom centra na “geografskoj” periferiji, da li je ponovo riječ o umjetnosti periferije? Nije. Primjer za ovo jesu objekti na tlu Bosne i Hercegovine za koje se zna da su djelo arhitekata sultanske radionice
Specifična vanjština sačinjena od historijskih arhitektonskih djela te intimnih i ličnih mahala i avlija i njegov neslomljivi duh na kojem će svoja koplja lomiti mnogobrojne političke i društvene ideologije definirat će Sarajevo zaštitnim znakom jedne kinematografije te glavnim protagonistom njenih nareprezentativnijih ostvarenja. Pritom će se Sarajevo na filmu identificirati sa stvarnim Sarajevom, postavši tako poprištem atentata, rata, agresije, tranzicije, ali i mjestom izrazite duhovnosti, umjetnosti, kulturne raznolikosti i ljubavi u svim njenim oblicima
Nešto što je nastalo igrom slučaja, kao povod za okupljanje naše dijaspore u New Yorku te kao zamjena za virtualni kontakt preko društvenih mreža, u međuvremenu je postalo ozbiljna filmska platforma za sve filmske radnike i filmofile.
Iako je, dakle, najavljeno kao ostvarenje s “intrigantnim” te “specifičnim bosanskim humorom”, a koje se bavi “ovdašnjim sarajevskim junacima”, sudeći prema prvih sat emitiranog sadržaja, a nakon stručne analize, serijal Dobrodošli u Orient Express nikako se ne može predstaviti kao originalan, uvjerljiv i uspješan te će poslužiti samo kao još jedan primjer krajnje besperspektivnosti i nekreativnosti u kojoj se nalazi domaća televizijska produkcija.
Sead Emrić više je puta naglasio potrebu ukazivanja većeg poštovanja i podrške “umjetničkom dragulju” kakav je Ismet Erdić. Kako kaže, Erdića bi i dosta veće sredine rado poželjele jer njegovi radovi imaju državne i regionalne domete. Predstavljajući još jedan veliki izdavački poduhvat bužimskog “Preporoda”, Emrić je naglasio da svojim radom autor Ismet Erdić u zemlji i regiji u najboljem svjetlu afirmira rodni Bužim te Bosansku Krupu, u kojoj već godinama živi i radi
Kinematografija koja je do krajnosti poistovjetila ženu s bremenitom ulogom koju nosi u svakodnevici savremenog društva jeste ona bosanskohercegovačka. Uspjela je izgraditi lik žene po uzoru na zemlju u kojoj ona živi – na Bosnu i Hercegovinu
