fbpx

Društvo

U Sarajevu se pet stoljeća živi i umire i bori s višeglavim zlom. Ne može ga se svesti samo na jedan period zato što to nekome iz ideoloških, nacionalnih ili političkih razloga odgovara. Nema među žrtvama manje važnih, nemaju Luburićeve žrtve, nemaju žrtve fašizma iz Drugog svjetskog rata “veću vrijednost” (ali ni “manju”) od drugih sarajevskih žrtava kroz njegovu povijest, uključujući i žrtve fašizma iz perioda Agresije.

Postoji li još igdje grad u kojem vječne kuće plove visoko ponad glava njegovih žitelja? Na koju god stranu da se okreneš, pozdravljaju te bijeli uspravljeni kamenovi, kao da ti žele poručiti da nikada ne zaboraviš na vlastitu prolaznost i da na cijelom dunjaluku nema nijednog istinskog razloga da se uzoholiš

Hilafeti i carstva, Rumi i Hafiz Širazi, Ibn Arebi i Gazali, heliocentrizam i algebra, Ebu Hanife i Hasan Kafi Pruščak, arabeske i kaligrafija, Hasan Zijai Mostarac i Musa Ćazim Ćatić, islamska i grčka filozofija – sve bi to danas bilo nezamislivo bez jedne blagoslovljene noći, bez 27. ramazana 610. godine, kad se na grudi najodabranijeg među stvorenjima, onog zbog kojeg je sve drugo stvoreno, spustio Božiji Govor

Možda je posrijedi i moja “studentska mana” ili neka vrsta vraćanja duga Bosni, odakle sam mnogo naučio o životu, i ne samo o životu, i zbog toga možda gajim osobito poštovanje prema našoj braći i našim sestrama u Bosni i Hercegovini i prema samoj Bosni i Hercegovini u cjelini. U vezi s organiziranjem Bošnjaka, mislim da su oni dobro organizirani u Makedoniji, imaju više organizacija koje uživaju poštivanje u našem društvu i koje posjećujem na osobito zadovoljstvo. Mi im nemamo pravo reći šta trebaju raditi, jer oni to znaju najbolje, ali mi smo tu da ocjenjujemo i podržavamo njihov rad. Naša su vrata uvijek otvorena svima

Da su “Mladi muslimani” i svi oni koji su njihov izdanak antifašisti, ali u isto vrijeme i antikomunisti, svjedoči žrtva fašizma i komunizma hadži Ćamil Hodžić, mladomusliman u 97. godini života, Konjičanin po rođenju, a već 70-ak godina Sarajlija po mjestu življenja. “Jašta sam, sine, nego bio protiv fašizma, a i protiv komunizma. Ali čini mi se da su oni još više bili protiv mene”, započinje svoju priču hadžija Ćamil