Kantonalna organizacija SDA Hercegovačko-neretvanskog kantona najoštrije osuđuje nelegalno izvođenje radova na području nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine, na području Starog grada u Stocu i skrnavljenje ove zaštićene zone pokretanjem radova na izgradnji „prve postaje križnog puta“, čiji je investitor „Župa svetog Ilije proroka – Stolac“.
- Ističući kako Turska odlučnom borbom nanosi teške udarce svim terorističkim organizacijama, Erdogan je kazao da povrh svega ta zemlja čisti svoje institucije od virusa FETO-a
Na šehidskom mezarju Kovači i u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu proučena je dova u povodu obilježavanja četvrte godišnjice pokušaja vojnog udara u Turskoj, kojeg je na današnji dan 2016. godine izvela teroristička organizacija FETO - Kao i svakog 15. jula, mi kroz naše aktivnosti zapravo koristimo priliku da upozoriti na oposnast FETO-a, kako zvaničnike tako i cjelokupnu javnost u svim zemljama. FETO nije samo opasnost za Tursku, on je opasnost za sve zemlje Balkana, poručio je ambasador Turske u BiH Haldun Koc
Velika džamija u Kordobi, građena od 785. do 987. godine, bila je najveća džamija u Španiji i veličanstven primjer maurske arhitekture, a već godinama je otvorena samo za vjerske obrede katolika
Kako vrijeme prolazi i kako se više detalja saznaje, čovjek sve više sagledava i shvata čudo tog događaja – jer kome ćete racionalno razmišljajući dati veće šanse za uspjeh: do zuba naoružanim teroristima s tenkovima i zračnim snagama ili golorukom narodu
Pokušaj vojnog udara osujećen je i spriječen nakon što je narod Turske na poziv predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana hrabro izašao na ulice i trgove i branio demokraciju i domovinu od pučista
Inače, do sada nikom nisu smetali različiti navijački ili čestitarski transparenti koji su visili s ovog mosta. Za razliku od nekih prethodnih, koji su se vihorili poput zastava i možda i predstavljali opasnost po saobraćaj, transparent podrške žrtvama Genocida, a to se vidi i na fotografiji, bio je zategnut i pričvršćen za ogradu mosta.
Tik do Rahmanovog imanja, gdje izranjaju sivi zidovi buduće farme, naslonjena je spomen ploča. Piše na njoj: “Masovna grobnica 04” i da su tu pronađena 362 tijela Srebreničana. Kamenica je mjesto gdje je do sada nađeno 14 masovnih grobnica. Mještani misle da ih ima još. Nedostaju Kameničani koje su komšije pobile na početku Agresije, poput šesterice momaka iz sela čija su tijela spaljena u lokalnoj kovačnici. Nađen je samo ručni sat jednog od njih. Samo u jednoj od kameničkih grobnica pronađeno je 1.153 tijela. Tu su Kameničani ispred svojih kuća, u dvorištima, koseći travu i čisteći imanja, čuvajući stoku, nalazili dijelove ljudskih tijela. Zbog toga su neki od povratnika, koji su u svojim dvorištima nalazili grobnice, odlučili odseliti zauvijek iz Kamenice. Živjeti na mjestu na kojem su bili ukopani, piti kahvu ili ručati u dvorištu iz kojeg su ekshumirani bilo je jednostavno previše za njih
“Moj jedini motiv u svemu jeste žudnja za sevapom, za djelom kojim se ljudi i životinje mogu okoristiti. Kad navečer iščekujem jaciju, često razmišljam o svojim djelima, a dobro me sjećanje služi i dobro pamtim mnogo toga. Često se zapitam: 'Allahu dragi, je li malo sve ovo sve što sam do sada uradio? Jesam li mogao više?' I ostanem u uvjerenju da sam ipak malo uradio”
Dokaz da priča o tradicionalnim zanatima još diše u njedrima visočke čaršije jeste primjer obućara koji i danas ručno izrađuje kožne mestve i čuva divne primjerke opančarskih kalupa. Ono što je također ostalo isto jeste ljubav prema ovom poslu i želja za očuvanjem onoga što je dio nas već stoljećima. Ta ljubav kod Ibrahima Buluta traje već više od 50 godina
