Ometena sudbina (1): Veliki raskol i početak drugog doba islamske historije
Ometena sudbina, Tamim Ansary, Centar za napredne studije, Sarajevo, 2020. godine, 472 stranice
Ometena sudbina, Tamim Ansary, Centar za napredne studije, Sarajevo, 2020. godine, 472 stranice
Biti Bošnjak je aksiom, završen proces. Biti Bošnjak nije odrednica vjerske skupine. Hrvata i Srba ima i protestanata, i Jehovinih svjedoka, i budista, i hinduista svake fele, ali su i dalje Srbi i Hrvati. Ipak, katolici i pravoslavci čine više od 90 posto ta dva naroda i niko ne dovodi u pitanje to što vjersko obredoslovlje i kršćanski civilizacijski obrasci kreiraju dobar dio njihove kulture i identiteta općenito. Upravo zato niko ne bi smio biti zbunjen podvalom da su Bošnjaci nadiđeni jer su “etiketirani kao vjerska skupina”. Neko bi volio da je tako, jer vjerska skupina nije nacija i ne može biti politički faktor.
Vraćanje Aja Sofije u okvir onoga što je bila želja čovjeka zaslužnog što su Turci u Istanbulu predstavlja značajan korak dekolonizacije, jer čin kršenja te želje bio je (samo) jedan od koraka ka (mentalnoj) kolonizaciji, čupanju historijskih, identitetskih i religijskih korijena kojem je tursko društvo bilo izloženo decenijama. Zato, nije pitanje zašto se Aja Sofija konvertira u džamiju nego je pravo pitanje zašto je uopće pretvarana u muzej
Središnje figure širenja islamofobije u BiH mogu se podijeliti u tri kategorije. Prvo, akademski i poluakademski krugovi u Srbiji i Republici Srpskoj, od kojih su najpoznatiji srpski “stručnjaci” za sigurnost, terorizam i islam, poput Predraga Ćeranića, Miroljuba Jevtića, Dževada Galijaševića i Darka Trifunovića. Drugo, nekoliko visokih dužnosnika Srpske pravoslavne crkve poput biskupa Amfilohija i patrijarha Irineja. Treća kategorija jesu političari i uključuju lokalne bosanske Srbe i bosanske Hrvate, kao i hrvatske i srpske političare poput Milorada Dodika i Marija Karamatića. U većini slučajeva to su izabrani zastupnici u skupštinama. Ovi politički subjekti daju izjave koje su antimuslimanske i islamofobne, usmjerene prema bošnjačkim muslimanima i njihovim političkim i vjerskim ustanovama
Oko 100 članova porodica i rodbine ubijene šestorice Srebreničana odali su počast njihovim najdražim polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe. Kustos Memorijalnog centra u Potočarima održao je i historijski čas u kojem je govorio o tome na koji način je ubijeno šest Srebreničana
Naše društvo postalo je žrtvom “vlastitog uspjeha” jer je uspješno kontrolirani i relativno blagi tok prvog udara pandemije doveo do toga da zabrinjavajuće veliki broj građana zaključi kako SARS-CoV-2 nije nešto zbog čega bismo uopće trebali, pogotovo na duži period, mijenjati svoje ustaljene navike i ponašanje
Kako “cancel kultura” izgleda u praksi, možemo vidjeti na primjeru koji je čak i blag u kontekstu onoga što se trenutno dešava na Zapadu, ali je zanimljiv iz lokalne perspektive jer je vezan za naše društvo
Avdići su svoju sreću pronašli u Srebrenici. Mustafa Avdić došao je 2005. godine u Srebrenicu zbog posla. Godinu dana kasnije pridružila mu se i supruga Jasna. Jasna je rodom iz Kalesije, Mustafa iz Kladnja. Jasna i Mustafa dobili su u Srebrenici dvije kćerke i sina
Turski arhitekt Mehmet Emin Yilmaz je tokom proteklih deset godina putovao u zemljama koje su nekada bile u sastavu Osmanske imperije i taksativno utvrdio i pobrojao osmanske objekte koji su pretvoreni u crkve, uključujući i munare koje su preinačene u crkvene zvonike
Kako spasiti domaći turizam? Možda nije dovoljno za spas, ali vrijeme je da svi pokažemo dozu solidarnosti prema turističkim radnicima u Bosni i Hercegovini i da ove godine odmore provedemo u vlastitoj zemlji. Imamo kvalitetnih turističkih destinacija, ljepota od kojih zastaje dah, mnogo toga što smo trebali posjetiti i vidjeti, a još nismo. Vrijeme je da to učinimo