fbpx

Turistički biseri Bosne i Hercegovine (3): Drina je sve – i početak i kraj

Kako spasiti domaći turizam? Možda nije dovoljno za spas, ali vrijeme je da svi pokažemo dozu solidarnosti prema turističkim radnicima u Bosni i Hercegovini i da ove godine odmore provedemo u vlastitoj zemlji. Imamo kvalitetnih turističkih destinacija, ljepota od kojih zastaje dah, mnogo toga što smo trebali posjetiti i vidjeti, a još nismo. Vrijeme je da to učinimo

 

Piše: Jakub SALKIĆ

Količina nakupljene patnje i boli nastale tokom posljednje Agresije čini istočnu Bosnu, odnosno dio naše zemlje koji kolokvijalno zovemo Podrinjem, prilično neprimamljivom za turističke posjete – ne doživljavamo je “mjestom za opušteni odmor”. Duboki kanjoni, surova i divlja priroda putnika ponekad i uplaše, ali ljepote Podrinja svakako zaslužuju da budu posjećene.

U Podrinje se ne ide da bi se bezbrižno odmaralo, u Podrinje se ide da bi se uživalo u prirodi, ali i naučilo o prošlosti Bosne i Hercegovine, jer Podrinje priča najstrašnije priče o smrti, ali i najljepše priče o životu i nadi. Šta možete posjetiti u Podrinju? Pa, uglavnom je sve vezano za Drinu, jer Drina je ovdje i život i smrt.

NACIONALNI PARK SUTJESKA

Zbog teške konfiguracije terena i nepristupačnosti prostora, priroda je ovdje ostala skoro netaknuta. Prirodni su biseri ovog područja bistra Tara i Nacionalni park Sutjeska. Rafting na Tari jedna je od najljepših avantura u Bosni i Hercegovini, a odvija se u dubokom kanjonu ove rijeke.

Tokom jednodnevnog, dvodnevnog i višednevnog spuštanja gumenim čamcima, kojima upravljaju iskusni i licencirani skiperi, može se i odmarati, plivati, loviti ribu, ali i uživati u bogatim ukusima kuhinje ovog podneblja. Nekoliko je rafting-centara na Drini i Tari čije se usluge mogu koristiti tokom posjete ovom dijelu naše zemlje.

Nacionalni park Sutjeska jedan je od najraznovrsnijih kompleksa ekosistema na prostorima Jugoistočne Evrope i sigurno najveći u Bosni i Hercegovini. Mnogobrojne su prirodne ljepote u ovom nacionalnom parku. Ističemo glečerska jezera, koja se zbog ljepote zovu “gorske oči”: Orlovačko jezero, Bijelo i Crno jezero, Gornje i Donje Bare; te planine Maglić (najviši vrh u Bosni i Hercegovini), Volujak i Zelengoru. Tu je i prašuma Perućica, jedinstven prirodni rezervat u Evropi s veličanstvenim vodopadom Skakavac visokim više od osamdeset metara. Vode Drine, Tare, Sutjeske i njihovih pritoka Hrčavke i Perućice bogate su ribom – potočnom i kalifornijskom pastrmkom, mladicom, lipljenom. Nacionalni park ima dosta dobro razvijenu turističku ponuda s kvalitetnim smještajem i definiranim turističkim turama za obilazak Nacionalnog parka.

GORAŽDE

Grad heroj, kako ga već skoro trideset godina kolokvijalno nazivamo. Posjetu Goraždu zaslužuju spomenici koji svjedoče o herojskoj odbrani ovog grada od srpske agresije od 1992. do 1995. godine. Tu se posebno ističe “most ispod mosta”. No za uživanje u ljetu tu je ljepotica Drina, koja privlači kupače, a njena voda je, kao malo gdje u Bosni i Hercegovini, još nezagađena. Mnogo je lijepih plaža i mjesta za kampiranje – Modran, Sadba, Žanj…

VIŠEGRAD

Svakako je najznačajnije za posjetiti u Višegradu ćupriju na Drini, zadužbinu velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića. Most je građen od 1571. do 1577. godine, a gradio ga je tada najčuveniji osmanski arhitekta Kodža Mimar Sinan. Izgrađen je u istočnjačkom stilu i predstavlja remek-djelo tadašnjeg graditeljstva. Jedan je od najznačajnijih nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, a u julu 2007. godine upisan je u UNESCO Listu svjetske kulturne baštine.

U Višegradu se možete voziti i ćirom, prugom uskog kolosijeka na relaciji Višegrad – Vardište, koja je dio nekad čuvene “istočne pruge” još iz vremena Austro-Ugarske. Međutim, za sada su na raspolaganju samo vanredne specijal vožnje, odnosno zakup cijele kompozicije za turističke grupe. U Višegradu možete posjetiti kuću i spomen-učionicu pisca Ive Andrića, krstariti Drinom brodom, otići u etnonaselje “Stari brod”, a za ljubitelje adrenalina tu je vožnja ziplineom kraj Višegradske ćuprije.

Na kraju, za pravo ljetno uživanje red je posjetiti i plažu Jaz, koja se nalazi dvanaest kilometara uzvodno od Višegrada, u Međeđi. U toku ljetne sezone ovo je najbolja ovdašnja plaža na Drini. Svojim gostima Jaz nudi bar, restoran nacionalne kuhinje, dječiji bazen i igralište, prostor za kampiranje. Pored kupanja u Drini, gosti mogu iznajmiti kanu, pedalinu ili motorni čamac.

SREBRENICA

Jezero Perućac akumulaciono je vještačko jezero koje se vodom napaja iz Drine, nalazi se između područja općine Srebrenica i općine Bajina Bašta (Srbija). Jezero je nastalo pregrađivanjem toka Drine za potrebe HE “Bajina Bašta”. Perućačko jezero prostire se kanjonom Drine sve do Višegrada, dugačko je približno pedeset kilometara, a cijelom svojom dužinom je plovno. Nad jezerom su se nadvile ogromne padine planine Tare, koja pripada Nacionalnom parku Tara. Ovo područje, s obiju strana jezera, prepoznatljivo je i po Pančićevoj omorici, za koju se smatra da je otkrivena na planini Tari 1875. godine, a rasprostranjena je i na teritoriji Višegrada, Milića, Srebrenice.

Na jezeru se nalazi uređeni dio plaže za posjetioce. Turistički potencijali jezera Perućac i dalje su nedovoljno iskorišteni, a jedna od rijetkih turističkih aktivnosti jeste “Pančićeva regata”.

O burnoj prošlosti, kulturno-historijskom bogatstvu i životu ovog kraja govore tri muzeja: Gradski historijsko-etnografski muzej u Srebrenici, Rimski municipium u Skelanima i Muzej genocida u Potočarima. Srebrenica ima i neiskorišten potencijal banjskog turizma, ali ljekovita guber-voda i danas je neiskorištena.

BRATUNAC

Ljubitelji prirode, kupanja u rijeci i ugodnog ambijenta neće se iznenaditi ako kažemo da se izuzetno kvalitetno izletište “Rajska plaža” nalazi u Krasnopolju, nadomak Bratunca. Smješteno je uz obalu Drine, a udaljeno je svega šest kilometara od centra Bratunca. Do ovog mjesta moguće je doći i magistralnim putem Bratunac – Zvornik iz smjera Drinjače.

Posjetioci mogu uživati u kupanju i sportskom ribolovu jer je Drina sa svojim pritokama bogata raznovrsnim ribljim fondom. Osim toga, turistima su na raspolaganju i brojni drugi sadržaji: kamp, sportska igrališta, igraonica za djecu, skakaonice, javni toalet, pečenjare za roštilje, kafići, kao i objekti brze prehrane. Vrijedi napomenuti da su plaže izuzetno čiste, a opasane su hladom visokih topola.

Bratunački Eko-rafting klub “Rajska plaža” na ovom mjestu izgradio je “Adrenalin park”, koji je jedan od tri ovakve vrste u Bosni i Hercegovini. Osim toga, članovi ovog kluba često organiziraju i akcije čišćenja na ovom kompleksu, tako da je higijena na visokom nivou. Problem Bratunca u turističkom smislu jeste nedostatak smještajnih kapaciteta, jer je jedini hotel u gradu već dugo zatvoren.

KUŠLAT

Na putu od Bratunca prema Zvorniku obavezno je zaustavljanje u Kušlatu, gdje stoljećima na stijeni “stražu” čuva čuvena džamija na špicastoj stijeni. Uska šumska staza jedini je put kojim vjernici i znatiželjnici dolaze do Kušlat džamije, izdignute kraj puta prema Zvorniku. Jedinstveni objekt, izgrađen u ranom osmanskom periodu, između 1460. i 1480. godine, smatra se jednom od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini. Porušena je tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu 1993. godine, kao i brojne druge džamije u Podrinju, ali je kao i većina ostalih obnovljena. Za ovu džamiju čuveni putopisac Evlija Čelebija veli da je Ebul Fethova, što znači da je izgrađena za vrijeme vladavine sultana Mehmeda II el-Fatiha (Osvajača).

DIVIČ

Zvorničko naselje Divič, koje se nalazi na obali Zvorničkog jezera, vještačke akumulacije na Drini, veoma je posjećeno tokom ljeta, a posjetioci mogu uživati u različitim sportskim aktivnostima, poput plivanja, skijanja na vodi, veslanja ili u vožnji čamcima.

ZVORNIK

Zvornik, grad uz lijevu obalu Drine s podgrađem istog imena, prvi put spominje se 1412. godine. Osmanlije su ga zauzele 1463. godine. Zbog prelaza preko Drine, imao je u srednjem vijeku, kao i kasnije, veliku važnost. Podgrađe je prije dolaska Osmanlija, a i kasnije, bilo spojeno kulama i zidinama s glavnom kulom, što je stajala na 407 metara visokom Velavniku. Bio je to vrlo jak grad i branio je put prema Srebrenici, Sarajevu i Tuzli. Osmanlije su grad proširile, čime su nastala dva grada: Gornji i Donji. Podgrađe se razvilo u veću varoš. Osmanlije su u njemu držale posadu do 1878. godine. I austrougarska uprava držala je u Zvorniku svoju posadu sve do 1918. godine. Od 1878. godine grad je znatno popravljen. Od kraja 18. stoljeća smatrao se Zvornik najtvrđim gradom Bosne. Ostaci zvorničkog starog grada danas svjedoče o minulim stoljećima.

BIJELJINA

Najukusnije povrće, kupus, paprike, dinje i lubenica, dolazi iz Semberije. Po tome je Bijeljina nadaleko poznata, ali ima se u Bijeljini šta i vidjeti i doživjeti. Recimo, najstarija bijeljinska džamija, Atik džamija. Spominje se u pisanim izvorima kao džamija sultana Sulejmana Veličanstvenog, po njemu je i nazvana kao Carska džamija. Džamija je sagrađena između 1520. i 1566. godine. U tursko-austrijskom ratu od 1716. do 1718. godine koristili su Bijeljinci džamiju kao odbrambeni bastion zato što nisu imali tvrđave.

Bijeljinu su Austrijanci zauzeli i u njoj ostali sve do Beogradskog mira 1739. godine. Džamija i hamam tada su, prema nekim izvorima, bili teško oštećeni. Nakon austrijskog ulaska u Bijeljinu 1718. godine, džamija je odmah pretvorena u katoličku crkvu, što je ostala sve do 1739. godine.

Po odredbama Beogradskog mira, Austrijanci su morali vratiti Bijeljinu Osmanskom carstvu. Tada je sagrađena drvena munara i obnovljena funkcija Atik džamije. Srbi su je srušili 1993. godine. Proglašena je nacionalnim spomenikom te obnovljena 2014. godine.

U Bijeljini možete posjetiti i Muzej Semberije, a nije naodmet otići ni u Etno selo “Stanišići”, autentično planinsko selo usred semberske ravnice. Jedan od najznačajnijih turističkih resursa Bijeljine jeste Banja Dvorovi s ljekovitom termomineralnom vodom. U banji se nalaze bazeni koji rade u ljetnom periodu, a zatvoreni je bazen u izgradnji.

PROČITAJTE I...

Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!