“Došli smo blizu magistralne ceste Slunj – Rakovica i još smo oko pola sata išli kroz neke livade s visokom travom, i tu je opet počela nasumična pucnjava. Zatim smo došli kod nekog potoka i naređeno nam je da pješačimo kroz potok da zavaramo trag. Došli smo kod brda Sadilovac, s kojeg se vidi planina Plješevica. Obradovali smo se jer nam je tada bilo jasno da smo blizu Bihaća”
Petog aprila u sarajevskom Kamernom teatru bit će promovirana knjiga Rat je mrtav, živio rat čuvenog britanskog novinara Eda Vulliamyja. Pod podnaslovom Bosna: Svođenje računa Vulliamy, koji je u ljeto 1992. godine svijetu otkrio prijedorske logore smrti, u svojoj novoj knjizi piše o tim danima. Rat je mrtav, živio rat s engleskog je jezika prevela Senada Kreso. Izdavač je sarajevska kuća Buybook u svom programu Biblioteka Memorija. Stav u dva nastavka prenosi dijelove Vulliamyjeve knjige.
Bošnjaci nisu oboljeli od “virusa nacionalizma” čak ni nakon najkrvavijeg genocida koji je izvršen nad njima. Prema tome, pripisati Bošnjacima nacionalizam jednako je tvrdnji da je patriotizam isto što i nacionalizam.
Niko razuman ne može sporiti da i u Bošnjaka – autentičnog bosanskog naroda koji još prolazi kroz nevolje samoidentifikacije – postoje političke opcije, grupe i pojedinci uz koje se s pravom može vezati pojam “bošnjačkog nacionalizma”. I uz moje se ime u nekim političkim, intelektualnim i obavještajnim krugovima veže takva atribucija, i to smatram dijelom obavještajnog rata za interpretaciju nedovršenih ratova od 1991. do 1996. godine. Kao što veli naš heroj, general Atif Dudaković: “Rat je prestao samo za one koji su u njemu poginuli.”
Bošnjaci iz Srebrenice i okolnih naselja koja bi trebao obuhvatati nacionalni park nisu zadovoljni ponuđenim nacrtom zakona, te su pokrenuli peticiju protiv osnivanja Nacionalnog parka “Drina”. Povratnici u mjesta koja bi park trebao obuhvatiti smatraju da su njihova prava ugrožena te da je upitan opstanak, ali i daljnji povratak Bošnjaka
U organizaciji Univerziteta u Sarajevu i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava održana je tribina “Antisemitska politika NDH u BiH”. Izlagači na tribini bili su Elijas Tauber, Almir Grabovica i Merisa Karović-Babić iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA, te Benjamina Londrc s Pravnog fakulteta Univerziteta u Travniku
Odbijanjem zahtjeva za reviziju Presude Sud je istovremeno uputio poruke različitog sadržaja, forme, intenziteta i usmjerenosti izvršiocima zločina genocida i žrtvama zločina genocida. Izvršioci zločina genocida ovakvom odlukom su nagrađeni, ohrabreni, podstaknuti i stimulirani na ponovno planiranje, pripremu, organiziranje i izvršenje zločina genocida, potpuno svjesni činjenice da neće biti kažnjeni i da se na zločinu genocida najbolje može profitirati, odnosno biti nagrađen
Ujedno je riječ i o samoodređivanju i samodefiniranju, sa sviješću da sliku i stanje jednog naroda određuje i tzv. “pogled izvana”, odnosno nije presudno samo vlastito viđenje, nego i to kako nas drugi vidi. Međutim, redakcija Stava smatra da na pitanje postojanja nacionalizma među Bošnjacima treba početi odgovarati prije svega introspekcijom i samopreispitivanjem.
Do sada smo direktno zaposlili preko 2.000 ljudi, indirektno je to puno veći broj. Projekti koje smo finansirali nisu samo u određenim dijelovima BiH, nego na području cijele BiH. Finansirali smo 525 firmi i 865 fizičkih lica koji se nalaze u 68 različitih gradova
Sumnjam da je i u jednom drugom vremenu kao u našem bilo toliko neobuzdanog brbljanja i forsiranog raspričavanja. Brbljanje je najkarakterističnija demokratska vrlina: parla parla parla parlamentarizam. Sve to stvara jednu nesnosnu buku koja zagušuje bilo kakav smisao, bilo koju istinu, čak i najobičnije činjenice. Zapravo, što je manje smisla, to je više govora; što je više govora, manje je slušanja; što je više pisanja, to je manje čitanja
