fbpx
  • Društvo
    • (Page 334)

Društvo

135Društvo
Utkan u biće balkanskih muslimana

Fakultet islamskih nauka (FIN) Univerziteta u Sarajevu obilježava 40 godina rada. Utemeljen je 29. septembra 1977. godine, a pokrenuli su ga entuzijasti iz Islamske zajednice tadašnje Jugoslavije, muslimanski vjernički narod skoro cijelog Balkana, a dužnost prvog dekana obavljao je akademik Hamdija Čemerlić. Ključne institucionalne uloge u gradnji FIN a imali su Husein ef. Đozo, reisul-ulema Sulejman ef. Kemura, akademik Hamdija Čemerlić, predsjednik Sabora Islamske zajednice i reisul-ulema Naim ef. Hadžiabdić. Vakifi, stipenditori i dobrotvori koji su svoja imanja i materijalna dobra uvakufili za FIN bili su Ahmed Tabaković, Nusret Halačević, Muhamed i Barbara Tantavi u Mostaru, Nazif Hadžiomerović u Čapljini, te Halida Izetbegović iz Sarajeva

135Historija
Sanjali autonomiju, probudili se u Austro-Ugarskoj
135Društvo
Država Bosna i Hercegovina temelj je i okvir opstanka Bošnjaka

Bošnjaštvo i bosanstvo pojmovi su koji uopće ne isključuju jedan drugog, isto kao što ni Srbin koji se rodio i živi u Bosni i Hercegovini ne isključuje Bosanca, građanina BiH koji prihvata ustav i njegove vrijednosti. Takvo stanje možemo naći i u mnogim državama Evrope i svijeta. U tom smislu, to pitanje, zapravo, dolazi od onih etnocentričnih pojmova i postavki koje su proizvele agresiju na Bosnu i Hercegovinu i koje i dalje agresivno nastoje predstaviti da je etničko jedino isključivo, ne samo dominantno nego i apsolutno. To vodi u drugi ekstrem koji je u povijesti Evrope bio poznat kao fašizam”

135Društvo
Hidžab kao modni detalj

Danas, kada svi težimo pratiti modu, neko više a neko manje, pitanje je da li je dovođenje hidžaba u vezu s haljinama koje otkrivaju ženino tijelo pozitivno za islam, ili mu je suprotno? S obzirom na to da je hidžab islamska naredba, a ne modni detalj, čemu doprinosi korištenje hidžaba na modnoj reviji s providnim haljinama

135Društvo
Navijači ne žale, kriminalci se bogate

Prodaja ulaznica za utakmicu Bosne i Hercegovine i Belgije na crnom tržištu cvjeta, cijene u oglasima dostižu i vrtoglavih 500 maraka, mada se mogu nabaviti i za sedamdeset ili osamdeset, ali jedno pitanje vrijedno je pažnje istražnih organa – otkud toliko ulaznica na crnom tržištu

Historija
Iščezla Bosna na fotografijama austrougarskog natporučnika

Umjetnički duh Emila Balcareka doći će posebno do izražaja u razdoblju od maja 1907. do maja 1908. godine, kada je kao poručnik poslan da obavlja vojnu dužnost u Zvorniku. Naime, Balcarek je u toku svog boravka pješačio i putovao po Bosni i Hercegovini te dobrim okom posmatrača zabilježio fotografije jedne zemlje, koju je, kako sam kaže, veoma brzo zavolio

DruštvoHistorija
Za banjalučku serdžadu kolekcionari daju hiljade eura

Ikonografija banjalučke serdžade temelji se na osmanskoj umjetnosti s odlikama lokalnog stila. Za razliku od drugih serdžada prisutnih u Osmanskom carstvu, banjalučke nisu tkane, nego vezene. Zbog toga ulaze u preglede historije veza, a ne u preglede historije ćilimarstva

134Društvo
Istraživanje Stava: Za tri godine iselilo više od 30.000 Hrvata

U posljednjih deset godina broj katolika u Bosni i Hercegovini doživio je izuzetan pad. Samo u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, u kojoj je 2001. godine živjela polovica naših katolika, došlo je od početka 2007. do kraja 2016. godine do smanjenja katoličkog stanovništva za 22%. S predratnih 529.000, broj katolika u ovoj nadbiskupiji pao je prošle godine na 162.000

134Srebrenica
Nekadašnji simbol povratka sve pustiji

“Nekoliko porodica koje žive ovdje nastoje opstati i preživjeti. Ovo je selo nakon 14 godina od prvog povratka dobilo prvi kilometar asfalta. Smatram da je to davno trebalo uraditi, ali nije bilo sluha. Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica FBiH odlučilo je pomoći selu i ljudima koji ovdje žive”, kaže Azir Osmanović

134Historija
Šta su radili narodni heroji 1941. godine

Ubijeni stanovnici Ljutočke doline jednostavno su proglašeni ustašama i suđenje njihovim ubicama nije dolazilo u obzir, kao ni obilježavanje mjesta na kojima su vršene egzekucije nad nedužnim civilima. Za vrijeme komunističke vladavine pomen na ubijene Bošnjake Kulen Vakufa i bilo kakvo obilježavanje njihovog stradanja bilo je zabranjeno. U novije vrijeme stalo se ukraj ovoj neljudskoj praksi. Porodice i rodbina ubijenih počeli su obilježavati godišnjice genocida u Ljutočkoj dolini skoro neprimjetno i bez predstavnika vlasti