Mi jesmo protiv spomenika u formi tenka, ali podržavamo izgradnju spomenika specijalcima
Demanti Mreže za izgradnju mira na tekst sedmičnika “Stav” od 12. oktobra 2017. godine
Cazinska medresa zatvarana je dva puta i jednom zapaljena
“Cazinska medresa zatvorena je odmah nakon završetka Prvog svjetskog rata, a ponovo je otvorena odmah nakon početka posljednjeg rata, odnosno agresije na našu zemlju. Medresa je zatvorena 1920. godine zbog nedostatka materijalnih sredstava, a otvorena je 1993. godine zbog duhovnih potreba muslimana ovog kraja. Cazin i cijela Bosanska krajina nisu mogli više podnositi stanje prekinute tradicije, već su odlučili obnoviti kontinuitet pamćenja. Medresa je ponovo svečano otvorena 8. septembra 1993. godine”
“Ovo je moj drugi rođendan”
“Valjda čovjek ima sreće! Mene su primili pravi doktori. Čim su me primili u bolnicu, doktor mi je objasnio da je moje zdravstveno stanje kritično, te da je operacija teška i rizična. Nisam se nijednog momenta kolebao jer nisam imao izbora. Imao sam opciju da ostanem nepokretan, ili da stanem na svoje noge. Naravno, izabrao sam operaciju, koja je trajala nekoliko sati”
Tako je pisao Mehmed Šakir Kurtćehajić
Listajući Sarajevski cvjetnik, čitajući posebno tekstove Mehmeda Šakira, ostajemo zadivljeni bistrinom njegovih misli, jasnoćom, jezgrovitošću i bogatstvom stila kojim je pisao. “Novine su takav učitelj da onaj ko ih ne čita i ne sluša ništa o svijetu ne zna”, napisao je. Zamislimo kakvo je vrijeme bilo prije 150 godina u kojem Kurtćehajić, mladić s 24 godine, piše ovu rečenicu i usuđuje se krenuti u poduhvat pravljenja prvih nezavisnih novina. Danas teško možemo naći ekvivalent takvom poduhvatu
Rado Vojniković na medicinu ide
Bilo je jasno kako je u pitanju pokušaj sklapanja nelegalnog sastava Vijeća koje bi onda izabralo dekana. Onda bi inspektor za visoko obrazovanje označio taj izbor nelegalnim, a u međuvremenu bi bilo izdiktirano novo rješenje. Sve u cilju, kako tvrde poznavatelji prilika na fakultetu, da Vojniković, koji sebe na nekim budućim izborima vidi kao SDP-ovog ministra obrazovanja, ostane jedna od najutjecajnijih osoba u ovoj instituciji.
Riznica krajiške tradicije
“Danas je mnogo važnije sačuvati te stare običaje nego što je to bilo nekad u moje vrijeme. Uprkos slabom interesiranju, posebno kod mladih, ipak se nađe određen broj entuzijasta koji su voljni njegovati i promovirati te naše stare običaje. Vrlo je važno sačuvati svoju kulturu jer se po tome prepoznaje svaki narod”
Ugroženim ženama najvažniji su oslonac– žene
Osam mladih dama vode grupe na Facebooku “Naše humanitarne aukcije” i “Naše humanitarne korpe”, koje okupljaju oko 20.000 članova. Ove žene, uz doprinos naših građana, svakodnevno i nesebično koriste svoje vrijeme, poznanstva, znanje, energiju i novac kako bi nekog drugog usrećile, ohrabrile i dale mu nadu. One su dokaz da žena ženi nije vuk, kako to naš narod voli reći, nego baš suprotno
Humanitarni rad kao biznis
Neki ljudi u početku ne budu varalice, već im se pomoć koju dobiju “osladi” i jednom kada prestane potreba za pomaganjem, odnosno kada su dobili sredstava više nego što im je potrebno, oni i dalje nastavljaju da traže izmišljajući, sve u cilju da dobiju još više. Naravno, veliki je broj pozitivnih primjera, ali isto tako ima onih koji, umjesto da dobijena sredstva usmjere u liječenje člana porodice, ta sredstva usmjere na kupovinu auta, renoviranje kuće i slično
Kako sam oslobađao Sanski Most
Nas nekoliko kreće prema tvornici da vidimo šta se to dešavalo. Ispred zgrade jeziv prizor. Uz samu fabriku, ispod neke nadstrešnice, ležali su ljudi. Mrtvi ljudi. Njih dvanaest ležalo je pokriveno dekama. Četnici su ih strijeljali prilikom povlačenja. Zastao sam i kratko se zagledao u njihova izmučena lica. To je bilo dovoljno da i danas, nakon 23 godine, još vidim njihove otvorene oči s pogledom uprtim negdje u nestvarnu i nedokučivu daljinu. Oči koje se nisu dovoljno nagledale lica svoje djece i drugih dragih osoba. Oči koje su ostale željne dunjaluka
HLOPTA KAO RUGALICA BOSANSKOM JEZIKU
Upotreba glasa h predstavlja jednu od specifičnosti bosanskog jezika. Neke riječi s glasom h vrlo često služe kao povod za negativan stav prema normi bosanskog jezika. Takva je riječ hlopta, koju najčešće koriste oni koji žele ismijavati normu bosanskog jezika. Neki to rade iz neznanja, a drugi smišljeno kako bi omalovažavali normu bosanskog jezika ili i sam bosanski jezik. Ovo je dio priče o riječi hlopta, riječi koja se kao mahana, kao “rugalica” pripisuje bosanskom jeziku
Strana 327 od 403