Edina Hodžić-Mušić iz Sanskog Mosta s porodicom živi u naselju Zdena. Pored supruga Dževada (55), s njom žive još njen sin, kćerka i unuče. Niko od ukućana nema stalni posao, ali, uprkos tome, kuća im je puna nafake, ljubavi i radosti. Kako bi preživjeli, svako u porodici nešto radi, a Edina je glavni menadžer i puna je kvalitetnih ideja od kojih je neke već uspjela realizirati. Edina se bavi izradom rukotvorina od različitih materijala
Samo u ovoj godini prijavljen je 41 napad na novinare i medijske ekipe u Bosni i Hercegovini.
Kada se spomene bošnjačka muzička tradicija, ono na što najprije pomislimo jesu saz i pjesme koje su nastajale “kucanjem” u njegove žice. Iako je ovaj narodni instrument zasigurno jedan od najupečatljivijih simbola naše profane muzičke ostavštine, nikako ne smijemo zaboraviti i na ostala dugo prisutna glazbala na bosanskohercegovačkim prostorima koja predstavljaju jednu od komponenti u mozaiku kulturnog identiteta bosanskih muslimana. Nej je jedan od instrumenata koji je jako dugo vezan za prostore naše države, a nezamjenjiv je u islamskim duhovnim pjesmama i pojedinim islamskim vjerskim obredima i manifestacijama
“Cilj je opremiti djecu školskim priborom, ali, isto tako, i posjetiti povratnička mjesta, dati moralnu podršku povratnicima, družiti se s njima... Aktivnosti akcije su prikupljanje pribora ispred supermarketa u Sarajevu, njegovo pakovanje u torbe i podjela djeci po prethodno pripremljenim spiskovima. Pri odabiru lokacija u kojima dijelimo pribor vodimo računa da su djeca slabijeg imovinskog stanja”
U Islamsku zajednicu unio je novu viziju razvoja, smjelost u planiranju i neiscrpnu energiju u konkretnim akcijama. Zahvaljujući tome, Zajednica je dostigla viši nivo razvoja na svim poljima. To je vrijeme kada izlazi Preporod već nekoliko godina, vrijeme afirmacije muslimanske nacije, ali i traganja za izgubljenim islamskim identitetom uz buđenje uspavane muslimanske svijesti i njenog postepenog oslobađanja od kompleksa imena, nametnutih običaja i neprihvatljivih shvatanja. U svim tim prestrojavanjima IZ, odnosno njenog hvatanja koraka sa savremenim društvenim tokovima i zbivanjima u njima, dr. Ahmed Smajlović imao je velikog udjela
Samo dan nakon početka “Oluje” deblokiran je i slobodni prostor Bihaćkog okruga, čime su i jedinice 5. korpusa Armije Republike BiH krenule u oslobodilački poduhvat okupiranih prostora Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske. Jedinice 5. korpusa, sadejstvujući s vojskom Hrvatske, prešle su na teritorij Hrvatske i oslobodile Željavu, Ličko Petrovo Selo, Vaganac, Drežnik, Frkašić, Meljinovac, Preboj, Grabovac, Plitvice i Mulinje. Petog augusta 1995. godine u jutarnjim satima u Grabovcu, na cesti Rakovica – Plitvička jezera, pripadnici 5. korpusa spojili su se s Hrvatskom vojskom
Ljetna je sezona. Mnogi sanjaju o egzotičnim destinacijama, potpuno nesvjesni kakva sve turistička bogatstva skriva naša domovina. Naš saradnik Adis Tanović, vrsni putopisni vodič, kroz niz tekstova otkriva nam bosanskohercegovačko prirodno i kulturno blago koje se krije pred našim očima
“Kroz serijal Granice identiteta naučili smo mnogo o Bošnjacima susjednih zemalja i, naravno, o tim zemljama. Vjerujem da mnogi naši gledaoci nisu znali da je Skoplje, grad u kojem je ukopana posljednja bosanska princeza Katarina, osnovao Isa-beg Ishaković, osnivač Sarajeva i Novog Pazara, da je Crna Gora druga zemlja u Evropi po broju džamija u odnosu na broj stanovnika, da trenutno u ovoj zemlji sedam Bošnjaka obavlja funkciju ministra, a procent Bošnjaka u državnim organima popeo se s dva posto (2008) na osam posto, te da u ovoj zemlji (izuzimajući Bosnu i Hercegovinu) živi procentualno najveći broj Bošnjaka u regiji”
Promakne u toj masi i poneki hadžija u sivkastom prsluku na kojem lijepo, da ne može ljepše, piše “Bosnia”. Gledam u safu nekoliko Bošnjaka. Visoki i koščati, ali žilavi. Šta ih je sve tralo i pritiskalo, dobro su i u pameti. Stoje i ponosno selame svog Poslanika
Mensura Mujkanović, Ago Mujkanović, Stradali vojnici iz tešanjskog kotara u austrougarskoj vojsci: (1914–1918), Muzej Tešanj, 2018.
