fbpx

Društvo

“U kantonu u čijem Ustavu stoji ‘bošnjački jezik’, u kojem se u većini škola bosanski jezik ne može odabrati kao maternji, a unutar opće klime kontinuiranog negiranja bosanskog jezika i kompletnog bošnjačkog identiteta, mišljenja sam da Odsjek za bosanski jezik mora opstati po svaku cijenu i bez obzira na broj upisanih studenata. Mi više ne možemo očekivati grupe od dvadeset i više kandidata, kao što je to bilo nekada, ali moramo prihvatiti svakog studenta i maksimalno mu se posvetiti”

Lekcije o novinarstvu sa stranica najgoreg medijskog cunamija koji je ikada poplavio ovu državu drži osoba koja je, u vrijeme dok je s Damirom Kaletovićem upravljala Informativnim programom FTV, dopustila da mu tadašnji predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija “apsolutno, apsolutno” pred kamerama diktira sadržaj i uređuje Dnevnik u 19.30.

Džamija je izgrađena po nacrtu arhitekte M. Davida još 1898. godine i imala je unutrašnje dimenzije 7 x 8 metara s dodatkom hajata. Na tim se nacrtima ne vidi skica munare, premda je uz nju izgrađena četvrtasta munara visoka 12 metara. Svečano je otvorena 13. novembra 1903. godine. Nije poznato da je postojala pisana vakufnama Mujage Komadine, pa se s pravom džamija ne naziva njegovim imenom već džamijom u Gornjoj Drežnici

Nakon dan-dva, oh, kakvog li iznenađenja, Vlaisavljevićka je, naravno, izbrisala čitav svoj post i objavila drugi u kojem lamentira, vjerovali ili ne, nad govorom mržnje koji se sručio na nju samo zato što ima drugačije mišljenje i što “govori u ime pravde i zaštite obespravljenih”.

Prvo kolo ove Edicije čini pet knjiga: Bosanski jezik (Jasmin Hodžić), Kratka historija kulture Bošnjaka (Nirha Efendić, Ibrahim Krzović, Almedina Čengić, Merima Čaušević i Lejla Kodrić Zaimović), Kratka politička historija Bošnjaka (Admir Mulaosmanović), Alija Izetbegović (Faris Nanić) i Bošnjaci o Bosni i sebi – Izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike (Sead Šemsović, Dijana Hadžizukić i Nehrudin Rebihić). Drugo kolo je u pripremi, a izići će krajem 2018, odnosno tokom 2019. godine.

Sedamnaestog septembra navršilo se 76 godina od smrti doktora Ćire Truhelke, jedne od najznačajnijih ličnosti u historiji Bosne i Hercegovine, Slavonca koji je bio jedan od osnivača Zemaljskog muzeja BiH i njegov prvi kustos. Povodom prve godišnjice Truhelkine smrti, u septembru 1943. godine, Hamdija Kreševljaković je u listu Bosanska uzdanica objavio članak o ovom važnom naučniku kojeg Stav prenosi uz neznatne gramatičke i stilske izmjene

Znaju, također, da najbolji očevi nekada izrode najgoru djecu, kako nas uči Kur'an na primjeru poslanika Nuha, a. s., potcrtavajući da porijeklo i porodica nisu kategorije kojima se trebamo hvaliti pred drugima, zamagljujući im pogled na naša vlastita djela.

“Ovdje počivaju jugoslavenski borci koji su pali daleko od svoje domovine, pokošeni rafalima poslije pobune u Villefranche-de-Rouergueu 17. 9. 1943.” Naravno, i taj se memorijalni prostor nazivao “grobljem jugoslavenskih mučenika”. Kako rekosmo, danas hodamo Avenijom Hrvata. Nažalost, čini se da još uvijek ne naziremo kraj ovom mučnom posvajanju bošnjačkog antifašističkog bljeska

Ovaj stil vježbanja potječe s Balija iz Indonezije. Početkom devedesetih godina usavršio ga je Amerikanac Christopher Harrison sa svojim timom stručnjaka i instruktora joge, pilatesa, akrobacija, plesa, kao i psihologa, pedagoga, nakon čega se proširio po cijelom svijetu. Instruktorica Inesa Brajlović tvrdi da je prakticiranje lebdeće joge veoma korisno za cijelo tijelo, a posebno za kičmu