“Kad me pitaju dokad radim, ja kažem da ne znam, jer zaista ne znam. Ako nisam raspoložen za rad, ne radim. Njima je to nepojmljivo, makar je riječ o privatnom biznisu. Oni ne razumiju koncept ćejfa i meraka, a mi ga primjenjujemo i u poslu. Ja sam samostalni vozač taksija jer sam pobjegao od kapitalizma, od sistema koji čovjeku diktira vrijeme. Kapitalizam upravlja čovjekovim vremenom, a ćejfom se ne može upravljati”
Hundur ostavlja dojam da se čvrsto drži ovog prostora, Tešnja i Bosne, koji su mu uvijek na srcu. Izlagao je u Švicarskoj, Njemačkoj, Turskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i, gdje god se pojavi, za sebe kaže da je Ahmet Hundur Bosanac, Bošnjak, Tešnjak s dna kace i da se to ne može promijeniti. Tako to osjeća da mu je u krvi, u genima. Trudi se biti iskren u poslu, da to što uradi, da to stvarno i osjeća
Kad se približi vrijeme ovih godišnjica, počinju se javljati emocije i redati slike iz djetinjstva. Javlja se uvijek ista bol. Kao brat Salihov, Sulejmanov i Ishakov, ponosan sam na ono što su oni uradili i žrtvovali za slobodu koju mi danas uživamo, kazao je Besim Dizdarić, koji je također bio pripadnik 5. korpusa
U Banatskom Brestovcu živi pedesetak bošnjačkih porodica koje su 1946. godine doselile iz Novog Pazara, Tutina, Bijelog Polja, Sjenice, Prijepolja i Priboja. Istini za volju, prvi put bio sam u prilici da sretnem Bošnjake koloniste u Vojvodini
Kada je jedan stariji čovjek otišao da mu se “zapiše” kravama, našao je hodžu ljutog i nehornog. Dok mu je opričao svoju muku, hodža je motrio muhu kako skakuće po prozoru, a koja ga je očito dodatno nervirala. U neka doba, mašio se on nekakve krpe, lanuo sveca i zviznuo muhu, a čovjeka ostavio u čudu neviđenom. Ipak, epilog je bio taj da je krava “spustila”, hanuma bez problema pomuzla vime, pa se o hodžinoj psovci nije ni pričalo
Osovina Sarajevo – Novi Pazar mora se strateški povezati s ogromnom bošnjačkom dijasporom u Republici Turskoj, kao i s dijasporom u susjednim državama i na Zapadu i razviti maksimalno sve oblike saradnje putem kojih će se osigurati razvoj svih komponenti koje osiguravaju budućnost bošnjačkom etnosu.
Na sjednici Skupštine Tuzlanskog kantona nije podržana inicijativa zastupnika SDA o pomoći migrantima. Za inicijativu su glasali zastupnici SDA, SBiH i DF, s ukupno 14, od potrebnih 18 glasova. Inicijativu nisu podržali zastupnici vladajuće PDA, ali i SDP-a
Zvonimir Bernwald, Povijest divizije “Handžar”: Sjećanja i zapisi prevodioca u divizijskom štabu, Monos, Gračanica, 2018, 361 stranica
Mahmutović dobro zna da je adresa kojoj se treba isporučiti projekat spašavanja Bosne Skupština i Vlada Kantona Sarajevo. Sastavljena i od eksperata, „profesora fizičkog vaspitanja“ koji imaju i budžet i ovlasti da riješe problem zvani KK Bosna
Vjerske zajednice moraju artikulirati svoj stav, a vjerozakon se ne može mijenjati. Međutim, nešto smo dužni konstatirati – živimo u sekularnoj državi gdje taj zakon ne vrijedi. I zato će se “Parada ponosa” održati šta god mi mislimo i koliko god urlali i negodovali. Na koncu treba reći da se ustalila praksa da razni evropski fondovi za zaštitu ljudskih prava preko LGBT populacije testiraju demokratiju u balkanskim državama.
