Tokom noći, u pidžami, počeo je raditi na skicama koje je kasnije prodao na internetu. Pročulo se za njega zahvaljujući društvenim mrežama i posao mu je krenuo. “Polovina mojih klijenata je iz SAD-a ili Engleske, ostatak je iz zaljevskih zemalja.”
Mevludi su svoj procvat doživjeli u doba Osmanskog carstva, u kojem je 1588. godine mevlud proglašen za službeni praznik. S Osmanlijama je on došao i u današnju Bosnu i Hercegovinu, a od tada do danas Bošnjaci su ga obilježavali i učili. I danas u našoj kulturi posebno mjesto ima mevlud Sulejmana Čelebija pisan na osmanskom turskom jeziku, a u nekim je mjestima ostala tradicija učenja ovog mevluda u originalu. Neki su Bošnjaci kroz protekla stoljeća i sami napisali mevlude, a neki to i danas čine
U dokumentu Nastavni plan i program medresa, koji 2014. godine propisuje Rijaset IZBiH, među udžbenicima i literaturom za pet različitih predmeta propisano je i pet udžbenika autora Mustafe Spahića. Stoga je odluka uprave Isa-begove medrese da se “udžbenici autora Mustafe Spahića suspenduju iz nastavnog plana i programa ove škole” još jedna potvrda samovolje institucija pri Mešihatu u Sandžaku i njihovog antiustavnog djelovanja.
Zapravo, broj od 1,7 miliona iseljenih odnosi se na ukupan broj osoba rođenih u Bosni i Hercegovini, a koje su bilo kad do kraja 2017. godine iz bilo kojih razloga iz nje otišle. U to su uračunate i ratne izbjeglice, svi oni koji su uslijed agresije napustili Bosnu i Hercegovinu a nisu se vratili, tu se ubrajaju i svi koji su rođeni u Bosni i Hercegovini a iz nje su otišli u vrijeme Jugoslavije, te svi koji su nakon rata odlučili otići.
Tanović tu ima ulogu omekšivača, poznate ličnosti koja treba svojim ugledom smekšati ne srce (jer građani su migrante dočeli i više neko humano) već pamet ovdašnjih ljudi kako bi mirno prihvatili scenarij koji bi se mogao okarakterizirati kao usporeno kolektivno samoubistvo te da skrene pažnju s istinskih generatora migrantskog problema, a koji se nalaze i zapadno i istočno od Bosne i Hercegovine i Bošnjaka.
Ko još traga za presuđenim ubicama porodice Klapuh iz Foče, koja je svojim komšijama platila da ih prebace u Crnu Goru, a ovi ih poubijali
Muhamed Šišić ističe da u Republici Irskoj trenutno živi oko 3.000 Bošnjaka, te da su većinom smješteni u glavnom gradu Dablinu. Ono što posebno smatra važnim jeste odnos Republike Irske prema Bošnjacima. Naime, svi doseljenici iz Bosne i Hercegovine dobili su državljanstvo Republike Irske uz mogućnost zadržavanja i bosanskohercegovačkog
Udruženje “Bosna Sandžak” ove godine proslavlja važan jubilej, 30 godina postojanja, te je 27. septembra 2019. godine, uz prisustvo visokih zvanica političkog i društvenog života iz Republike Turske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, te predstavnike brojnih bošnjačkih udruženja iz čitavog svijeta, otvorilo veleljepni kulturni centar koji se prostire na 2.500 kvadratnih metara. U drugoj polovini šezdesetih godina Bošnjaci su se smjestili na područje Bayrampaşe, u istanbulskoj mahali Yıldırım, koja je tada bila potpuno nenaseljena. “Bila je to jedna ledina, pustopoljina. Nije bilo lahko početi od nule, ali uspjeli smo”, poručuju
A muzejski eksponati ne bi trebali biti tu zbog ljudi koji tačno “znaju kako je kad rokaju granate”, već upravo zbog onih koji to ne znaju. Ne bi trebali biti tu ni zbog onih kojima je sasvim jasno ko je bio agresor, a ko žrtva, ko su zločinci i iz kojeg naroda dolaze, od čijih je ruku hiljade djece ubijano, ko je uzročnik patnje djece opkoljenog Sarajeva. Brojni turisti koji posjećuju Muzej ratnog djetinjstva u Sarajevu ne mogu saznati ove informacije iz tekstova koji se nalaze pored muzejskih eksponata, niti mogu dobiti uvid u ono što se stvarno dešavalo djeci tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Ne mogu saznati ni da je bila agresija; tu riječ nismo mogli pronaći
Ono što bosanskohercegovačke toponime vezane za etnik Hrvat razlikuje od toponima iste ili slične poveznice na prostoru drugih država u regiji jeste činjenica da mjesta i naselja Hrvati i Hrvatin u Bosni i Hercegovini nastanjuju Bošnjaci koji se, pretežno, tako i prezivaju. Da, prezime Hrvat na prostoru Bosni i Hercegovine većinom nose Bošnjaci
