fbpx

268

Salih-efendija Halilović već je 14 godina drugi imam Begove džamije u Sarajevu. Rođen je 1981. godine u Sarajevu. Za vrijeme Agresije na Bosnu i Hercegovinu bio je u sarajevskom naselju Dobrinja, svega dvjestotinjak metara od prve linije fronta. Gazi Husrev-begovu medresu upisuje 1996. i završava 2000. godine. Iste godine ide u Kairo i upisuje studij na Univerzitetu Al-Azhar, te se 2005. godine vraća u Sarajevo kao profesor tefsira. Autor je knjige Učenje Kur'ana napamet – upute i metode, koju je objavio prošle godine

Kada je Fejzullah-efendija Hadžibajrić, poznati sarajevski mesnevihan, 1969. godine krenuo na hadž, Konya je bio nezaobilazan grad na njegovom putu. Pošto je stigao, nemalo se rastužio kada je saznao da se tu, u kolijevci Mesnevije, nije očuvao kontinuitet njenog kazivanja, te da se dersovi iz Mesnevije ne održavaju već 40 godina. Dodatno ga je iznenadila i činjenica da, osim muftije, tek poneki usputni zaljubljenik poznaje perzijski jezik. Kada im je Fejzullah efendija ispričao, nisu se mogli načuditi da se u Sarajevu posljednjih 450 godina bez prestanka kazuje Mesnevija, što nije bio slučaj s brojnim gradovima širom Bosne i svijeta u kojima se nekada držao ders iz Mesnevije

Ali, milijarderi imaju žestoku konkurenciju. I to ne samo u NBA, gdje Jordan ima svoj klub “Charlotte Hornetse”, nego i van nje, gdje pokušava upravljati carstvom “Jordan Branda”, koji na tržištu vrijedi dvije milijarde dolara. Jordan ima problem s Kinezima.

Želim da se osvrnem na metodološki pristup islama spram nedaća, nepogoda, bolesti. Kako se ove nepogode trebaju razumijevati? Kao vjernik. Da li se radi o Božijoj kazni, kako neki tvrde? Ili se radi o milosti koju ne znamo? Da li je ovo smak svijeta, kako neki, opet, uzvikuju? Ili je ovo Božiji znak i pouka? Šta o ovim pitanjima kazuje vječna nam knjiga Kur'an? Šta su savjeti našeg milog Pejgambera

“Duboko u kanjonu Zelenog Jadra, na kraškoj stijeni koju obavija rijeka, nalaze se ruševine tvrđave s četverokutnim kulama koja je sredinom 15. stoljeća imala i svoj upravni kotar koji se zvao Trebotić. U pisanim izvorima spomenut je samo u osmanskim defterima iz 1468/69. i 1485. godine. Nalazi se na prilično nepristupačnom terenu, skriven u prirodi i teško vidljiv”

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!