Jedna od glavnih tema ovog broja Stava je i operacija turskih vojnih snaga nazvana „Izvor mira“. Dopisnik Stava iz Turske piše o tome kako je akcija turske vojske ujedinila komunjare, naciste i cioniste te poentira: „Koliki ološ treba biti da bi se tridesetak miliona ljudi, koji žive u četiri vrlo različite države, govore četiri različita jezika, glasaju za vrlo različite političke opcije i partije, gurnulo pod kišobran jedne staljinističke nazovipartije, koja politiku “vodi” ubijajući civile često omraženim metodom, bombašima samoubicama?“

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Jedna od središnjih tema ovog 241. broja Stava je Nobelova nagrada za književnost koju je ove godine dobio austrijski književnik Peter Handke, apologeta zločinaca.

On je danas poznatiji više po negiranju zločina nego po velikim napisanim djelima. Njegova je odgovornost velika jer je jedna vrsta saučesnika. Handke je pjesnik i bard zločinaca a Stav, između ostalog, objavljuje i pismo BZK “Preporod” Nobelovoj fondaciji i Švedskoj akademiji kojim se zahtijeva da Švedska akademija počini presedan i povuče Nobelovu nagradu koja je dodijeljena Peteru Handkeu.

„Nagrađivanjem spisateljskog djela nagrađuje se upravo njegov pisac jer pisca suštinski nije moguće odvojiti od njegova spisateljskog djela i obratno, kako to kazuje i elementarna logika, a potvrđuju brojne savremene književne teorije, a naročito tzv. etička kritika. Zato, dodjela Nobelove nagrade za književnost Peteru Handkeu predstavlja dodjelu nagrade piscu i djelu koji stoje u odbrani sudski dokazanih ratnih zločina i sudski presuđenih ratnih zločinaca, s jedne strane, dok, s druge strane, predstavlja čin nepravde i moralnog nasilja nad žrtvama ovih ratnih zločina i njihovih počinilaca i naredbodavaca“, stoji, između ostalog, u pismu.

Još jedna od glavnih tema ovog broja Stava je i operacija turskih vojnih snaga nazvana „Izvor mira“. Dopisnik Stava iz Turske piše o tome kako je akcija turske vojske ujedinila komunjare, naciste i cioniste te poentira: „Koliki ološ treba biti da bi se tridesetak miliona ljudi, koji žive u četiri vrlo različite države, govore četiri različita jezika, glasaju za vrlo različite političke opcije i partije, gurnulo pod kišobran jedne staljinističke nazovipartije, koja politiku “vodi” ubijajući civile često omraženim metodom, bombašima samoubicama?“

Položaj muslimana u Mađarskoj doživio je značajne promjene nakon početka migrantske krize, kada su desničarske stranke i srodne organizacije povele kampanju protiv muslimanskih doseljenika. Predsjednik Islamske zajednice Mađarske Zoltan Bolek kaže da je ova manjinska zajednica osjetila razne pritiske nakon tih dešavanja, ali također ističe da ih to nije obeshrabrilo u njihovom nastojanju da Islamsku zajednicu Mađarske ojačaju. U razgovoru za Stav Bolek govori o muslimanskoj zajednici u Mađarskoj, njihovom položaju, ali i o Bošnjacima, koji su predmet njegovog doktorskog istraživanja.

Reporteri Stava bili su u kući Nurije Pozderca, koja opljačkana i zaboravljena truhne sred grada.

Napuštena i opljačkana, sama, kao kakva neuspjela kula koja ni samu sebe nije mogla odbraniti, stoji ovdje, u brini nad Čajinim potokom, u kuku Cazina, kuća Nurije Pozderca. Kada bi neki stranac koji ništa ne zna o povijesti ovog grada zakoračio kojim slučajem kroz kapiju, pa propalom asfaltiranom stazom prišao ulaznim vratima, ništa drugo ne bi mogao doznati nego da je ova kuća, jedinstvena u svojoj starini, važna samo zbog toga jer je u njoj boravio Tito. Pa ni po tome više. Jer i ovdje, na kući i posvud oko nje, zrije nehaj, kao korov koji obuhvata svaki od spomenika iz bivšeg sistema, ostavljen da propada kao što je propala revolucija i iluzoran pokušaj da se stvori neko bolje i pravednije društvo.

Svi putevi i putići u Tuzlanskom kantonu i šire 12, 13. i 14. oktobra tradicionalno su vodili ka Puračiću, mjestu gdje se 158. put održao Puračićki vašar, koji je ove godine, prema mišljenju mještana, oborio rekord u posjećenosti. Reporter Stava bli su tamo i iz Puračiča donose zanimljivu priču.

Kažu da je sarajevska džamija Rogo-zade mjesto gdje se želje ostvaruju, zato u novom Xstavu pišeno o njoj.

Prenosi se da je ovu možda i najmanju sarajevsku džamiju narod i izvan njenog džemata posjećivao od njenog postanka. O samom njenom nastanku Vejsil Ćurčić piše kako je oko 1000. godine po Hidžri u Sarajevu živio hadži Mustafa Grlica, te da je imao svoje vinograde i čajire. “Pošto nije imao evlada (potomaka), okrenuo je čajir u vakuf, današnje Grlića Brdo, sjeveroistočno od grada, a vinograd je ostavio i dalje. Kad su došli muhadžiri iz Budima, bio je megju njima i neki muftija hadži Mustafa ef. Rogo, koji je kupio taj vinograd i poviše istoga podigao mahalu, koju i dan danas narod zove Vinograd, dok se zvanično piše Rogo-zade mahala. Više Vinograda ima džamija, tu je ukopat Rogo”

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka 17. oktobra širom Bosne i Hercegovine.