fbpx

Robot pobjednik izbora u Tunisu

Saied je tokom svoje kampanje branio određeni politički sistem koji ima za cilj vratiti vlast narodu kroz ono što naziva “izravnom demokratijom”. Njegov je prijedlog da se reformira sistem tako da nestanu stranke i sam Parlament, a da se umjesto toga uspostave lokalni odbori. Sistem se ne temelji na ideologijama. Ti bi odbori, zauzvrat, birali svoje regionalne predstavnike, a iz njih bi nastali nacionalni odbori.

“Tunižani su cijelom svijetu dali majstorski pouku demokratije.” Poruka je to nekoga ko zna šta to znači. Profesor ustavnog prava Kais Saied proglasio je ovog ponedjeljka pobjedu i postao je novi predsjednik Tunisa. “Inicirao sam novu revoluciju”, bile su prve riječi koje je poslao svojim sljedbenicima nakon što se oglasio kao novi šef tuniske države.

Njegov izbor reakcija je protiv političke elite koja je Tunisom vladala u eri nakon Ben Alija više od osam godina i nije uspjela poboljšati životni standard stanovništva ili zaustaviti korupciju i nepotizam. To su bili neki od zahtjeva koje su pred političare postavili mladi ljudi koji su ustali protiv diktature. Danas je pobjeda Saieda glas nezadovoljnih revolucijom.

Tunižani su u nedjelju izašli na biračka mjesta kako bi glasali za drugog izabranog predsjednika zemlje od revolucije 2011. godine. Više od sedam miliona Tunižana imalo je pravo glasa, a Saied će zamijeniti prvog slobodno izabranog predsjednika Tunisa Beji Caida Essebsija, koji je umro u julu ove godine. Saied ima 61 godinu i njegov je profil prošaran antisistemskim i anarhističkim bojama. Istodobno, njegove su ideje prošarane ultrakonzervativnim sastojcima, poput stavova o smrtnoj kazni, njegovog odbijanja legalizacije homoseksualnosti ili odbijanja izmjene zakona o ženama i nasljedstvu, što je islamiste očaralo. On je u isto vrijeme i elitista jer govori klasičnim arapskim, a ne tuniskim dijalektom, što ga uzdiže iznad običnog naroda.

Bez programa ili političke strukture koja ga podržava, Saied se pojavio kao predsjednik koji zagovara antipolitiku. Prema službenim rezultatima koje je u ponedjeljak ponudila Nezavisna izborna instanca, Saied je dobio 72,71% glasova. On je premašio 55,68% glasova, rezultat koji je postigao Beji Caid Essebsi na predsjedničkim izborima 2014. godine. Također je pobijedio u svim izbornim jedinicama. Čak 90% njegovih birača čine mladi između 18 i 25 godina, pokazao je birački institut “Sigma Conseil”. Njegov suparnik, tajkun Nabil Karui, pratio je rezultat i čestitao novom stanaru palače Kartagena.

Saied je tokom svoje kampanje branio određeni politički sistem koji ima za cilj vratiti vlast narodu kroz ono što naziva “izravnom demokratijom”. Njegov je prijedlog da se reformira sistem tako da nestanu stranke i sam Parlament, a da se umjesto toga uspostave lokalni odbori. Sistem se ne temelji na ideologijama. Ti bi odbori, zauzvrat, birali svoje regionalne predstavnike, a iz njih bi nastali nacionalni odbori.

“To je opasan diskurs. Njegov model nalikuje modelu Muammara Gadafija u Libiji, sistemu bez političkih stranaka. Ta populistička ideologija zavodi mladež, koja vjeruje da je Kais Saied revolucionarna demokratija”, analizira Ridha Tlili, politolog i hispanista. “Međutim, vaše su mogućnosti za promjenu sistema ograničene. Trebalo bi izmijeniti Ustav objavljen 2014. godine, za što je potrebna dvotrećinska većina u Parlamentu. Ako nema vlastitu političku stranku, to se čini teškim zadatkom. To su govori, ništa više. Ali to je privlačno za nezadovoljne. Nije u ovlastima predsjednika mijenjati sistem.”

“Radit ćemo u okviru Ustava”, rekao je Saied nakon pobjede na izborima. “Ova revolucija sadrži ljudsku dimenziju i objedinjuje principe na kojima se slažemo”, dodao je on. Rođen 22. februara 1958, Saied dolazi iz porodice srednje klase. Oženjen je Ichrafom Chebilom, sudskim savjetnikom prvostepenog suda u Tunisu, i ima troje djece.

Univerzitetski je profesor koji se prije godinu dana povukao s nastave. Zbog ukočenog nastupa i dikcije dobio je nadimak Robot. Saied je bio član odbora mudraca koji je pomogao Ustavotvornoj skupštini da sastavi novu Magna Carta, konačno usvojenu 2014. Posljednjih godina stekao je slavu sudjelujući u televizijskim emisijama.

Među glasačima su i njegovi bivši studenti, ali i mladi ljudi koji su ga vidjeli kako prisustvuje sjednicama Casbe, kad su nakon pada diktature revolucionari pokušali spriječiti da se režim regenerira. “Nećemo učiniti korak natrag u onome što smo postigli u pogledu sloboda”, rekao je. U jednom od svojih prvih govora kao predsjednik pozdravio je “bratski Alžir”, koji mjesecima potresa val protesta protiv režima i obećao da će ta zemlja biti odredište njegove prve službene posjete. Zatim će otputovati u Libiju.

PROČITAJTE I...

Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!