U ime organizatora prisutnima je dobrodošlicu zaželio Armin Hodžić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba i prof. dr. Sead Berberović, predsjednik Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb.

U organizaciji Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba i Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske održana je promocija znanstveno – istraživačkog projekta o identitetu Bošnjaka “Edicija Bošnjaci” u Dvorani Bošnjačke nacionalne zajednice, javlja Anadolu Agency (AA).

U ime organizatora prisutnima je dobrodošlicu zaželio Armin Hodžić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba i prof. dr. Sead Berberović, predsjednik Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb.

Prvo kolo “Edicije Bošnjaci” sastoji se od pet knjiga koje tematiziraju identitet Bošnjaka, a predstavili su ih glavni urednik sedmičnika “Stav” i glavni urednik Edicije “Bošnjaci” Filip Mursel Begović te prof. dr. Sanjin Kodrić, profesor bošnjačke književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i predsjednik Bošnjačke zajednice kulture Preporod.

Na promociji su predstavljene knjige “Bosanski jezik”, “Kratka historija kulture Bošnjaka”, “Kratka politička historija Bošnjaka”, “Alija Izetbegović – kratka biografija” i “Bošnjaci o Bosni i sebi – Izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike” koje su izašle 2018. godine povodom 25. godina od vraćanja historijskog imena Bošnjak..

Tijekom predstavljanja ove Edicije Filip Mursel Begović istaknuo je da knjige obuhvaćaju period od srednjeg vijeka pa sve do savremenosti.

“Iako su nam to često podmetali mi nismo Turci i Bošnjaci ne postoje od dolaska Osmanskog carstva. Stoga Edicija ‘Bošnjaci’ prati historijski kontinuitet od srednjeg vijeka, a zalazi i dublje u historiju”, rekao je Begović.

Naglasio je kako izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike ponajbolje pokazuje o kojem vremenskom rasponu govorimo. Od srednjeg vijeka, zatim osmanskog perioda kada su Bošnjaci pisali i na turskom, arapskom i perzijskom jeziku, preko Austrougarske, Kraljevine Jugoslavije, NDH, komunizma sve do danas.

“U ovaj izbor je uključen veliki broj značajnih bošnjačkih književnika iz Hrvatske i sa Sandžaka. Što se tiče ove Edicije, za nas granice nema, Bošnjaci se promatraju u totalitetu”, istaknuo je Begović.

Upozorio je kako posvajanja i preimenovanja Bošnjaka traju već 120 godina te kako je potrebno napokom izdati enciklopediju, s obzirom da su Bošnjaci jedini narod u Europi koji je nikada nije izradio.

Naveo je da nikada nije napisana knjiga pod imenom Historija bošnjačke književnosti, unatoč tome što je do sada napravljen veliki posao u sistematizaciji i kanonizaciji bošnjačke književnosti.

“U Drugom kolu Edicije ‘Bošnjaci’, koje će biti promovirano uoči 1. marta 2020. godine, ova knjiga će izaći pod autorstvom prof. dr. Sanjina Kodrića”, rekao je Begović.

Begović je ukazao i na loš status bosanskog jezika koji nije priznat na pola teritorija BiH i naveo kako se u knjizi “Bosanski jezik” mogu naći vrlo korisni odgovori na pitanja statusa bosanskog jezika kroz historiju.

“Kada govorimo o kulturi Bošnjaka, mi nužno govorimo o procesima prožimanja i interkulturalnom srodstvu tri, odnosno četiri kulture u BiH, uzimajući u obzir sefardsku kulturu”, kazao je Begović.

Sanjin Kodrić u svom je govoru naglasio kako je središte bošnjačkog narodnog bića u Bosni po kojoj Bošnjaci nose i svoje ime koje ih trajno veže uz taj prostor, a Zagreb i Sandžak su prostor graničnog bošnjačkog identiteta, rekao je.

Kodrić je naveo da Zagreb ima važnu ulogu u kulturnoj povijesti Bošnjaka od kraja 19. stoljeća nadalje.

“Bošnjaci su narod u stalnoj potrazi za svojim identitetom. To ne znači da mi ne znamo ko smo i što smo, mi to znamo, a znaju i drugi, ali Bošnjaci se gotovo već dvjesto godina pitaju što bi to mi trebali ili mogli biti”, kazao je Kodrić.

Tranziciju iz muslimanskog u bošnjački identitet, koja se relativno nedavno dogodila, Kodrić je nazvao jednom od brojnih trauma tog identiteta.

“Ova Edicija nastoji biti odgovor na tu temeljnu kulturnu, društvenu i identitetsku slabost postojanja Bošnjaka od kraja 19. stoljeća nadalje”, zaključio je Kodrić.

Knjige su pisane popularno-znanstvenim stilom kako nepotrebne informacije ne bi zamarale čitatelje i kako bi knjige bile pristupačne svima, istaknuto je na predstavljanju.