fbpx

EDICIJA BOŠNJACI (5): Kratka historija kulture Bošnjaka

Kratka historija kulture Bošnjaka, osim što na popularan način želi predstaviti bošnjačku kulturu, može biti dragocjen poticaj kritičkom preispitivanju i afirmaciji kulturnih vrijednosti iz prošlosti, ali to može biti i inspiracija novoj generaciji mladih arhitekata i slikara, kompozitora i književnika, filmskih umjetnika i dizajnera da domete i senzibilitete kulturnih vrijednosti blagotvorno iskoriste u svom stvaralaštvu.

 

U Narodnom pozorištu u Sarajevu 23. septembra predstavljeno je prvo kolo Edicije “Bošnjaci”, naučno-istraživačkog projekta pokrenutog povodom 25 godina od organiziranja Bošnjačkog sabora, održanog 27. i 28. septembra 1993. godine u Sarajevu.

Izdavači Edicije su “Simurg Media” / Stav i Internacionalni univerzitet u Sarajevu, a partner projekta je Muzej “Alija Izetbegović” uz ostale partnere: Bošnjačko nacionalno vijeće (Republika Srbija), Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske i Bošnjački kulturni savez Slovenije.

Edicija “Bošnjaci” realizirana je pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića, a nastala je kao rezultat naučno-istraživačkog projekta Internacionalnog univerziteta u Sarajevu koji je podržalo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Sponzor projekta je BH Telecom.

Danas predstavljamo petu od pet knjiga prvog kola edicije. Riječ je o knjizi Kratka historija kulture Bošnjaka. Autori su Nirha Efendić, Ibrahim Krzović, Merima Čaušević, Almedina Čengić i Lejla Kodrić Zaimović.

S obzirom na prostorni i geografski položaj, Bosna je bila izložena neprestanim pretenzijama na njezinu teritoriju. Skoro da bi se moglo reći da je historija Bosne zapravo historija borbe za Bosnu. Kultura je u tim pretenzijama i pokušajima, pa i realizacijama tih pretenzija, bila, paradoksalno, i žrtva i dobitnik. Granica Istoka i Zapada, srednjovjekovna i mediteranska granica, istovremeno je uz sve negativne posljedice omogućila susretanje kultura i stalno bogaćenje. Ovdje su se dodirivale imperije, a imperije su uvijek polikulturne i multikulturne strukture jer baštine kulture naroda i prostora koje imperijama pripadaju. Dakle, kultura Bošnjaka izložena je susretanjima imperija, pa se tako i bogatila.

Srednjovjekovna bosanska kultura nesumnjivo se naslanjala na grčku i rimsku zatečenu kulturu nakon prodora Bošnjaka, s ostalim Južnim Slavenima, na Balkan. Dolazak Osmanlija donio je jednu vrlo razuđenu kulturu koja je baštinila domete i Bizanta, i Perzije, i Indije, i Arabije, i Magreba itd. Ta je kultura u Bosni zahvatila sve slojeve društva i ne samo muslimane nego i katolike i pravoslavce.

Dolazak jevreja iz Andaluzije tu je kulturu dodatno obogatio. Austrougarska okupacija bila je novi radikalan preokret u kulturi i identitetu Bošnjaka. Pokušaj potpunog, nekad radikalnog a nekad suptilno hinjenog, mijenjanja kulturne suštine bošnjačkog identiteta nije donio željeni uspjeh, ali je davao dragocjene rezultate, unatoč velikoj traumi koju je okupacija donosila. Kraljevina Jugoslavija donijela je još drastičniji i mnogo bezobzirniji pritisak na Bošnjake, njihovu kulturu i njihov identitet.

Druga Jugoslavija, iako je proklamirala princip “i srpska, i hrvatska, i muslimanska” na zasjedanju ZAVNOBiH-a, praktično je poslije 1945. godine potpuno zanemarila i ignorirala ono “i muslimanska”. Tradicionalna kultura, što pod ideološkim pritiskom, što pod pritiskom kolonijalnog mentaliteta koji se postepeno od austrougarskog perioda uvlačio u bošnjačku kulturu, činio je bošnjačku inteligenciju sve frustriranijom i “neopredijeljenijom”. Ovo je trajalo do početka sedamdesetih godina 20. stoljeća kada dolazi do značajnog bošnjačkog kulturnog preporoda. Procvat je bio sveopći: i u kulturi, i u književnosti, i u slikarstvu, i u muzici, i u nauci koja afirmira bošnjačku kulturu i umjetnost…

Kratka historija kulture Bošnjaka, osim što na popularan način želi predstaviti bošnjačku kulturu, može biti dragocjen poticaj kritičkom preispitivanju i afirmaciji kulturnih vrijednosti iz prošlosti, ali to može biti i inspiracija novoj generaciji mladih arhitekata i slikara, kompozitora i književnika, filmskih umjetnika i dizajnera da domete i senzibilitete kulturnih vrijednosti blagotvorno iskoriste u svom stvaralaštvu. To može biti doprinos ne samo afirmaciji najboljih vrijednosti bošnjačke kulture nego i doprinos razumijevanju univerzalnih kulturnih vrijednosti koje bošnjačka kultura nesumnjivo baštini.

(Iz predgovora Fahrudina Rizvanbegovića)

PROČITAJTE I...

Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!