Kao što za Bosnu i Hercegovinu kažu “ovo niđe nema”, tako i za Belgiju kažu da je “šizofrena zemlja”, ali, i takva šizofrena jedna je od najrazvijenijih zemalja Evrope
, liberali i zeleni, dakle, crni, žuti i zeleni, što su boje zastave Jamajke. Međutim, pregovori nisu urodili plodom, najprije zbog toga što su liberali i zeleni međusobni rivali koji se bore za isto glasačko tijelo i imaju nepomirljive stavove. Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) sve je vrijeme odbijala svaku mogućnost da uđe u koalicione pregovore s Merkel, jer svaki put, kako su tvrdili, kada uđu s njom u koaliciju, izađu iz koalicije slabiji nego što su bili.</p>
<p>No, na insistiranje predsjednika Njemačke Frank-Waltera Steinmeiera pristali su na pregovore uz uvjet da konačnu odluku donese kongres SPD-a. Kongres je podržao ulazak u koaliciju s CDU i Njemačka je dobila saveznu vladu na čelu s Angelom Merkel šest mjeseci nakon izbora. Prvi je put Merkel kancelarkom postala 2005. godine i do narednih izbora ona će istrčati svoj posljednji kancelarski krug.</p>
<p>A šta tek reći za Belgiju, koja je u dužini pregovora o formiranju vlasti nadmašila sve države svijeta, pa tako i BiH. Naime, u ovoj zemlji zabilježeno je da vlada nije formirana 530 dana nakon izbora ili godinu i po. To se dešavalo 2010. i 2011. godine, baš u jeku ekonomske krize u Evropi. U Belgiji su, rekli bismo, uobičajeni dugotrajni pregovori oko sastavljanja vlade jer je Belgija specifična zemlja, najsličnija Bosni i Hercegovini. Svaki izborni proces donosi novu muku u uspostavljanju vlasti zbog konstantnih prijepora dviju belgijskih nacionalnih zajednica.</p>
<p>Kraljevina Belgija sastavljena je od dviju federalnih jedinica Valonije i Flandrije, te regije Bruxelles. Podijeljena je na četiri jezičke zajednice frankofonu Valoniju, flamansku Flandriju, dvojezični Bruxelles i zajednicu koja govori njemački jezik na istoku zemlje.</p>
<p>Ono što su u Belgiji jezičke zajednice, valonska, koja govori francuski, i flamanska, koja govori holandski jezik, to su u Bosni i Hercegovini konstitutivni narodi. Federalne jedinice štite jezička, odnosno kulturna prava kolektiviteta.</p>
<p>U BiH je čest prigovor da “imamo nacionalne stranke”. Imaju ih i Belgijanci samo što se njihove ne zovu nacionalne nego “jezičke” stranke. Svi su stanovnici Belgije po nacionalnosti Belgijanci, i to je jedino što im je zajedničko. U svemu ostalom duboko su podijeljeni. Tako, recimo, federalnu vladu Belgije mora činiti jednak broj Valonaca i Flamanaca. U BiH vlade sačinjavaju proporcionalan broj konstitutivnih naroda u odnosu na njihov udio u ukupnom broju stanovnika na određenom geografskom području na kojem određena vlada ima ovlasti.</p>
<p>Slično kao i u BiH, u Belgiji Ustav garantira svakoj jezičkoj zajednici proporcionalnu zastupljenost u federalnom parlamentu. I Belgija ima mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, odnosno grupnog veta, tzv. alarmnog zvona, što podrazumijeva mehanizam kojim dvije trećine zastupnika iz jedne jezičke zajednice mogu blokirati usvajanje svakog propisa. Ustav Belgije, također, propisuje ravnomjernu zastupljenost svih jezičkih skupina u sudskoj vlasti, posebno u Ustavnom sudu Belgije.</p>
<p>Važno je naglasiti da su Flandrija i Valonija uglavnom homogene zajednice, što belgijsku federaciju karakterizira kao etnokulturnu, a ne teritorijalnu federaciju. Bez obzira na ove činjenice, Ustav Belgije sve građane, bez obzira na njihovo etnonacionalno opredjeljenje, naziva Belgijancima, čime definira i građansku, državljansku pripadnost i karakter građanstva. Glavna razlika između Valonije i Flandrije jeste to što se Flandrija uglavnom zalaže za veći stepen autonomije, pa čak i izlazak iz belgijske federacije, dok se Valonija zalaže za veći stepen centralizacije i očuvanje Belgije. Zar ovo ne podsjeća na BiH?</p>
<p>U Belgiji, iako je načelno građanska država, građanin iz Valonije ne može glasati za kandidata na izborima iz Flandrije. I obrnuto. Bruxelles je uvijek bio izuzetak, iako je u središtu Flandrije, u Bruxellesu se većinom govori francuski jezik, pa je Bruxelles označen kao dvojezični grad. To je jedino mjesto u Belgiji u kojem Valonac može glasati za Flamanca.</p>
<p>Zbog toga što je u Bruxellesu to moguće, valonska manjina u Flandriji obratila se Ustavnom sudu i dobila je presudu u kojoj stoji da je to diskriminacija i da se mora ispraviti. Međutim, u to vrijeme nije bilo političke volje da se to pitanje riješi. Poznato? Spor je riješen političkim dogovorom po kojem frankofoni mogu samo u nekim općinama briselskog prstena glasati i za briselske frankofonske političke partije, ali ako žele da im djeca idu u školu na francuskom, morat će svako jutro da ih voze u Bruxelles. Kao što za Bosnu i Hercegovinu kažu, “ovo niđe nema”, tako i za Belgiju kažu da je “šizofrena zemlja”. Ali, i takva šizofrena jedna je od najrazvijenijih zemalja Evrope.</p>
<p> </p>
</div><!-- entry-content -->
<footer class=)
Prethodni članak
Sandžak i BNV između “specijalnog statusa” i pucanja koalicijeSljedeći članak
PDP-ova čestitka zločincima
PROČITAJTE I...
SPECIJALNI RAT PROTIV BOŠNJAKA: Aktivno se stvara atmosfera međubošnjačkog sukoba
Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata
IZETBEGOVIĆ ZA STAV: Granica BiH je na Drini i na Savi, i tako će i ostati
Preopasno je raspirivati nacionalizme i ratne emocije. SDA to nikada nije radila. Jasno je da je ovo u šta se upušta Milorad Dodik odavno prevazišlo sebične predizborne kalkulacije. Ovo je mnogo opasnije i traži ozbiljne i svakodnevne odgovore. A ko će ih dati ako ne SDA