Odnos nove Vlade jednak je prema svima, jednako tretira Makedonce, Albance, Turke, Rome, Bošnjake, Srbe i sve ostale građane. Tu novu politiku iskoristili smo i mi, nekoliko aktivista koje, između ostalog, brine položaj Bošnjaka u Makedoniji. Negdje sredinom juna 2017. godine imao sam sastanak s premijerom. Zaev me je primio u njegovom uredu u Vladi. Ja od njega nisam tražio tendere, zemljišta, parcele za hotele, već sam tražio da rješava probleme bošnjačke zajednice, koja je bila marginalizirana. To što sam predviđao da Zaev riješi u mandatu od četiri godine, on je uspio riješiti za nepune dvije godine

Dželal Dželjo Hodžić rođen je 1985. godine u Skoplju, gdje živi i danas. Diplomirao je žurnalistiku. Objavljivao je kolumne i analize u najčitanijim nedjeljnim i dnevnim novinama, kao i portalima u Makedoniji. Dugo je bio aktivan u nevladinom sektoru, a trenutno je na poziciji zamjenika direktora vladine Agencije za ostvarivanje prava zajednica.

STAV: Nedavno je Republika Makedonija u Sobranju (parlamentu) promijenila naziv svoje države u Republika Sjeverna Makedonija i ispunila dogovor s Grčkom, koja je kočila ulazak Makedonije u NATO. Ovim su činom Makedoniji otvorena vrata za NATO i ona će biti 30. članica ove alijanse. Kakva je trenutna politička situacija u Makedoniji, te kako se ova odluka odrazila na društvo?

HODŽIĆ: Makedonija je bila predvodnik evroatlantskih integracija na Zapadnom Balkanu. Taj put naše države bio je prekinut 2008. godine, kada je Grčka iskoristila pravo na veto i Makedonija je ostala ispred vrata NATO-a. Grčka je svoj veto pravdala potrebom rješavanja spora oko imena Makedonija. Nova Vlada Republike Makedonije predvođena premijerom Zoranom Zaevom imala je hrabrosti krenuti u suštinske pregovore oko imena i riješiti ovaj problem. Rješenje problema jeste kompromis Skoplja i Atine, a sačinjen je kompromis koji je sačuvao dostojanstvo obiju strana. Sjeverna Makedonija novo je ime, koje pravi razliku od teritorije koja se naziva Makedonija, a koja se proteže još i kroz Grčku, Bugarsku, čak ima mali dio teritorije i u Albaniji. Naša zemlja, s novim imenom Sjeverna Makedonija, već je pozvana da postane članica NATO-a i učestvuje u zajedničkom radu, samo bez prava glasa, sve dok dogovor o pristupu ovom najjačem svjetskom političko-vojnom savezu ne bude ratificiran u parlamentima svih 29 zemalja članica. Ovaj proces ratifikacije pristupa NATO-a u parlamentima država članica očekujemo da traje manje od godinu dana.

Vlast je za rješavanje problema s imenom, a s ciljem ulaska u NATO, uspjela okupiti u državnom parlamentu 2/3 poslanika. Vladajuća koalicija u ovom momentu ima 80 poslanika od 120 u makedonskom Sobranju. Treba napomenuti da je Vlada Zaeva mandat počela s jedva 62 poslanika u Sobranju. Najveća opoziciona partija VMRO-DPMNE ima velikih problema u svom djelovanju. Pored sve destruktivne politike, nisu uspjeli spriječiti dogovor s Grčkom, njihov lider Gruevski pobjegao je u Mađarsku kako ne bi odležao zatvorsku kaznu na koju je osuđen. Osam poslanika iz njihove parlamentarne grupe podržalo je dogovor s Grčkom. Vjerovatno će destruktivna politika VMRO-DPMNE-a biti poražena i na sljedećim izborima za predsjednika Sjeverne Makedonije, a uvjeren sam i na sljedećim parlamentarnim izborima.

STAV: Makedonci su bili podijeljenog mišljenja kada je riječ o promjeni imena i ulasku u NATO. Kakav je bio stav Albanaca po tom pitanju, a kako drugih manjinskih naroda, prevashodno mislim na Bošnjake?

HODŽIĆ: Prošla Vlada predvođena politikom Nikole Gruveskog uspjela je u dijelu makedonske javnosti da problem s imenom države predstavi kao problem koji zadire u etnički identitet Makedonaca. Ovo je u našem društvu važilo kao najosjetljivije pitanje. Vlada Zaeva uspjela je osigurati garancije, iako će se država ubuduće zvati Sjeverna Makedonija, da etničkim Makedoncima bude zagarantiran identitet, da se mogu izjašnjavati kao Makedonci, a da im jezik bude makedonski. Bilo je očekivano da kod Makedonaca javnost bude podijeljena, ali što se tiče ostalih etničkih zajednica, pa tako i Albanaca, ogromna većina bila je za rješavanje spora s imenom i ulazak u NATO. Bošnjaci u Makedoniji su kao zajednica većinom bili za rješavanje ovog spora s imenom, znajući da će to otvoriti evroatlantske perspektive države, što je preduvjet za demokratski i ekonomski razvoj države. Moja percepcija je da je velika većina turske i romske zajednice isto bila za rješavanje problema s imenom. Jedino je još kod srpske zajednice u Makedoniji bilo podjela, jer dio srpske zajednice ima rezerve prema NATO savezu.

STAV: Da li su Srbija i Rusija kočile put Makedonije ka NATO alijansi?

HODŽIĆ: Rusija se trudila svim snagama da spriječi dogovor između Makedonije i Grčke. Rusko ministarstvo vanjskih poslova, javno i u saopćenjima, podržavalo je nedemokratske procese koje je provodila vlast Nikole Gruevskog. Kada je Vlada Zaeva preuzela državu, jasno su se nekoliko puta konfrontirali s Vladom prozapadnog premijera Makedonije. Bilo je očito da na razne načine podržavaju proteste ekstremno desnih i fašističkih grupa u Grčkoj i Makedoniji, kao očajnički pokušaj da spriječe ulazak Makedonije u NATO. Srbija je kao država, također, javno navijala za opstanak režima Nikole Gruveskog, a kada je Zaev preuzeo Vladu, u medijima u Srbiji koje kontrolira Vučićeva vlast, bio je satanizovan kao neprijatelj Srbije, iako niti jednim gestom Zaeva to nije bilo zasluženo. Naprotiv, u velikom krvavom incidentu u makedonskom Sobranju, koji se desio 27. aprila 2017. godine, u prostorijama parlamenta među protestantima našao se uposlenik Ambasade Srbije Goran Živaljević, što je izazvalo veliki diplomatski skandal. Srbija je prvo povukla svo osoblje Ambasade u Skoplju, pa je onda uslijedila normalizacija odnosa između dviju država na najvišem nivou, nakon razgovara Zaev –Vučić. Goran Živaljević nije više uposlenik Ambasade Srbije u Skoplju, ali jeste u Sarajevu. Što se tiče NATO puta Makedonije, jasno je da Srbija nije sretna, ali, za razliku od Rusije, svoje nezadovoljstvo ne pokazuje tako javno.

STAV: Koliko je ulazak Makedonije u NATO osnažio ovu državu i njen utjecaj u Jugoistočnoj Evropi?

HODŽIĆ: Ulaskom u NATO Makedonija je zauvijek zaštitila svoje granice od raznih planova velikih država na Zapadnom Balkanu. Makedonija postaje 30. članica NATO-a, a to znači da sjedi za istim stolom i postaje značajan partner SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Turske itd. NATO savez garant je stabilnosti i sigurnosti svake njene članice, a stabilnost i sigurnost jesu preduvjeti za svaki demokratski, ekonomski i infrastrukturni razvoj svake države. Ulaskom u NATO postajete imuni na destruktivne politike koje dolaze sa strane.

STAV: Sudeći po informacijama koje dolaze do BiH, aktuelna makedonska vlast naklonjena je Bošnjacima. U kojoj je mjeri to tačno?

HODŽIĆ: Politika nove Vlade, što se tiče etničkih zajednica u Makedoniji, u odnosu na stav prethodne Vlade, u potpunosti je različita. Parola nove politike je “Jedno društvo za sve”, što treba asocirati na razbijanje svih etničkih zidova i stvaranje države u kojoj su svi građani jednaki. Odnos nove Vlade jednak je prema svima, jednako tretira Makedonce, Albance, Turke, Rome, Bošnjake, Srbe i sve ostale građane. Tu novu politiku iskoristili smo i mi, nekoliko aktivista koje, između ostalog, brine položaj Bošnjaka u Makedoniji. Negdje sredinom juna 2017. godine imao sam sastanak s premijerom. Zaev me je primio u njegovom uredu u Vladi. Razgovarali smo o značaju NATO integracije za Makedoniju, no i cijelu regiju Zapadnog Balkana, a onda sam mu dostavio spisak problema koje ima bošnjačka zajednica u Makedoniji. Zašto bi premijer Zaev primio i razgovarao s induvidualcem kao što sam ja iza kojeg ne stoji niti jedna partija? Bio sam uključen u borbi protiv režima Gruveskog, organizirao sam mnoge proteste protiv režima, organizirao javne debate, bio utjecajni kritički kolumnista i radio bukvalno sve što može raditi pojedinac za demokratiju i slobodu. U tim procesima stvorilo se povjerenje između mene i najveće tadašnje opozicione stranke, na čijem je čelu Zaev. Ja od njega nisam tražio tendere, zemljišta, parcele za hotele, već sam tražio da rješava probleme bošnjačke zajednice, koja je bila marginalizirana. To što sam predviđao da Zaev riješi u mandatu od četiri godine, on je uspio riješiti za nepune dvije godine. Pokušat ću nabrojati:

– Nakon 10 godina diskriminacije, počela je redovna nastava na bosanskom u školama gdje su učenici Bošnjaci većina;

– Ispravili smo pogrešno imenovanje bosanskog jezika na obrascima MUP-a, koji je za vrijeme vladavine Nikole Gruevskog bio imenovan kao “bošnjački”;

– Vlada je krenula graditi školu u jednoj i vodovod u drugoj ruralnoj sredini gdje žive Bošnjaci, što su bile potrebe stare 25 godina;

– Uslijedili su dogovori da građani BiH i Makedonije mogu putovati samo ličnim kartama u dvije zemlje, da studenti iz BiH u Makedoniji, i obratno, mogu studirati kao u svojim zemljama. Dogovor o priznavanju vozačkih dozvola. Svi ovi dogovori važni su za Bošnjake u Makedoniji, koji često putuju u BiH i doživljavaju je kao svoju zemlju;

– Pobratimili su se Sarajevo i Skoplje.

Vaši čitaoci trebaju znati da je bošnjačka zajednica spomenuta u preambuli Ustava Makedonije, da je 28. septembar zakonski reguliran praznik, te je neradni dan za Bošnjake u javnom i privatnom sektoru, da je 2008. godine u makedonskom Sobranju usvojena deklaracija u kojoj se osuđuje genocid u Srebrenici, a da na javnom servisu imamo televizijski i radijski program na bosanskom jeziku.

STAV: Kakav je odnos imala prethodna vlast prema Bošnjacima?

HODŽIĆ: Prošla vlast vodila je nacionalističku politiku, a koja je u suštini bila i antievropska i anti-NATO politika. Mediji koji su bili pod kontrolom režima kreirali su veliku albanofobiju i islamofobiju. Što se Bošnjaka tiče, tadašnja vlast ignorirala je sve potrebe bošnjačke zajednice, bila je ukinula redovnu nastavu na bosanskom i držala je kao eksperimentalnu 10 godina, van svih zakonskih normi. Nikola Gruveski je kao i Milorad Dodik došao na vlast kao ekonomista i pragmatičan političar, onda se pretvorio u velikog nacionalistu i antizapadnog političara.

STAV: Koliko Bošnjaka ima u Makedoniji, u kojim dijelovima Makedonije žive?

HODŽIĆ: Makedonija je zadnji popis stanovništva imala 2002. godine, a zadnji pokušaj da provede popis propao je 2011. godine zbog nesuglasica Nikole Gruveskog i Alija Ahmetija, lidera najveće albanske partije u Makedoniji. Prema zadnjem popisu, u Makedoniji živi oko 18.000 Bošnjaka. Najviše ih živi u Skoplju, glavnom gradu države. Što se ruralnih mjesta tiče, Bošnjaci žive u Orizaru kod Velesa, Dolneni kod Prilepa, Ljubošu kod Studeničana i Ljubinu kod Saraja.

STAV: Kakva je bošnjačka politička scena u Makedoniji danas i kako se zapravo razvijala od devedesetih godina prošlog stoljeća, od kada dolazi višepartijski sistem, do danas?

HODŽIĆ: Prva bošnjačka partija u Makedoniji jeste SDA, koja je formirana u periodu raspada Jugoslavije. SDA se izborila da se u Zavodu za statistiku uvede termin “Bošnjak” i aktivno je djelovala kod Bošnjaka za vrijeme rata u BiH, pomagala izbjeglice iz BiH i afirmirala bošnjačku politiku. U tim je godinama u Makedoniji bila jaka srbijanska propaganda. Početkom devedesetih procjene su bile da u Makedoniji živi preko 35.000 Bošnjaka, ali se na popisu 1994. godine jedva oko 7.000 popisalo kao Bošnjaci. Bilo je raznih grupa koje su raznim udbaškim metodama agitirale da se Bošnjaci u Makedoniji na tom popisu izjasne kao Muslimani, s veliko “M”. U tom vremenu je SDA postavila temelje, tako da je ta lažna dilema kod današnje bošnjačke omladine otklonjena. SDA je uspjela izboriti se da Bošnjaci postanu ustavna kategorija u Makedoniji. Kasnije je uslijedilo, za mene nejasno, pasiviziranje SDA u Makedoniji. Onda je slijedilo formiranje nekoliko partija koje su u svom imenu imale prefiks “bošnjačka”, ali iza njih su stajali razni biznismeni, koji sem ličnih materijalnih interesa u raznim koalicijama nisu isticali i bili zainteresirani za pitanja važna za bošnjački korpus u Makedoniji. Nas nekoliko aktivista jedva je dočekalo pad režima Gruveskog, pa da nametnemo pitanja važna za bošnjačku zajednicu, a naruku nam je išlo to što je Zaev demokrata i proevropski političar koji želi rješavati probleme svih građana.

Najveći dio Bošnjaka već dugo godina glasa za Socijaldemokratski savez Makedonije kao građansku stranku, čiji je današnji lider Zoran Zaev. Poučen iskustvima bošnjačke političke scene u Makedoniji, zamolio sam premijera Zaeva, kada kod njega dolaze Bošnjaci uspješni u biznisu, da ih ne konsultira oko političkih pitanja koja se tiču Bošnjaka u Makedoniji i regiji, već da za te probleme i politike konsultira Bošnjake koji su u politici, ili nevladinom sektoru, koji nemaju finansijske interese. Ne znam koliko će pratiti moju molbu da s Bošnjacima biznismenima govori samo o ekonomiji, ali sam čvrsto uvjeren da mu je jasno ko je iskreniji u odnosu prema politici. Treba spomenuti da bošnjački nevladin sektor bilježi rast u svom radu, što je rezultat svijesti kod bošnjačke omladine, koja nažalost nije bila na tom nivou početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.

STAV: Kakva su očekivanja Bošnjaka iz Makedonije od Bošnjaka u Bosni, u političkom, nacionalnom i vjerskom smislu? Da li postoje ikakve veze, političke, kulturne i nacionalne, između Bošnjaka Makedonije i Bosne?

HODŽIĆ: Velika većina Bošnjaka iz Makedonije Bosnu i Hercegovinu doživljava kao svoju maticu. Očekujemo od bošnjačkih lidera u BiH da pokažu veću pažnju prema Bošnjacima u Makedoniji. Danas, pomoću interneta i televizija, mi smo vrlo dobro upoznati sa stanjem u BiH. Bošnjaci iz Makedonije nadaju se da će i BiH ubrzanim koracima krenuti prema NATO-u i EU. Dijelimo razočaranost kao i Bošnjaci diljem svijeta zbog kompliciranog političkog sistema u BiH. Očekujemo da se uspostavi avionska linija Skoplje – Sarajevo, na kojoj rade premijeri Zaev i Zvizdić, što bi olakšalo putovanja za BiH iz Makedonije i obratno i pomoglo dubljem povezivanju Bošnjaka.

STAV: Kako je organizirana Islamska zajednica Makedonije i koliki utjecaj u njoj imaju Bošnjaci?

HODŽIĆ: Islamsku zajednicu Makedonije tresu veliki skandali. Veliko je nepovjerenje vjernika uopće u nju. Politika i partije imali su veliki utjecaj u Islamskoj zajednici, koja je u jednom periodu producirala više političkih i nacionalističkih stavova nego vjerskih. Percepcija za tu Islamsku zajednicu kod velikog broja Bošnjaka u Makedoniji jako je loša. Bošnjaci u njoj nemaju nikakav utjecaj i u njoj radi mali broj Bošnjaka, uglavnom podobni ljudi rukovodstvu. Nažalost, jedna crna tačka što se tiče interesa Bošnjaka u Makedoniji.

STAV: Kakav je odnos Makedonije i BiH u političkom smislu? Čini se da Zaev i Zvizdić jako dobro sarađuju?

HODŽIĆ: Između Makedonije i BiH nema otvorenih pitanja. Zaev i Zvizdić su za nepune dvije godine uradili vanserijske rezultate u poboljšanju odnosa. Makedonija i BiH kao zemlje imaju velike sličnosti, a i dijele slične probleme. U raspadu Jugoslavije bilo je evidentno prijateljstvo Kira Gligorova i Alije Izetbegovića. Danas Zaev i Zvizdić dolaze iz istih partija iz kojih su Gligorov i Izetbegović, a odgovorno tvrdim da u Makedoniji niti jedna vlast nije uradila toliko puno kao Vlada Zaeva da se BiH prikaže kao prijateljska država. Broj susreta koji su imali Zaev i Zvizdić u nepune dvije godine je rekordan. Mislim da se Zaev više puta sreo sa Zvizdićem nego što je imao susreta s grčkim premijerom Ciprasom, s kim je rješavao i riješio najveći problem Makedonije. Imao sam veliku čast i veliko zadovoljstvo da prisustvujem jednoj zajedničkoj večeri u Skoplju, pri jednoj posjeti predsjedavajućeg Vijeća ministara Zvizdića. Ujeravam vas da je rijetko u politici tako iskreno prijateljstvo kakvo gaje Zaev i Zvizdić.