“Kada se ova manifestacija završi, mislim da ćemo imati kompletniju sliku o Isakoviću kao čovjeku koji se zalagao za očuvanje i vraćanje imena bosanskog jezika i čovjeku koji je konkretno, kroz svoje tekstove i književni angažman, nastojao djelovati na planu promocije bosanskog jezika”

Piše: Edib KADIĆ

U Bošnjačkom institutu 14. marta 2017. godine održana je naučna konferencija pod nazivom “Alija Isaković i bosanski jezik”. Organizator je ovog skupa Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu. Institut ove godine proslavlja 45 godina aktivnog, neprekinutog djelovanja, pa je tim povodom organizirana jednomjesečna manifestacija “Dani Instituta za jezik”, a njen centralni događaj jeste naučna konferencija o Aliji Isakoviću. Konferencija je organizirana povodom dvadeset godina od Isakovićeve smrti.

U uvodnom dijelu konferencije govorilo se o privatnom životu Alije Isakovića. O njemu su govorili ljudi koji su godinama poznavali i družili se s Isakovićem, piscem, borcem za bosanski jezik, bošnjaštvo i Bosnu i Hercegovinu. U prvom je redu tu bila njegova supruga prof. dr. Emina Kečo-Isaković, brojni akademici, profesori i književnici koji su imali priliku i čast poznavati ovog naučnog pregaoca.

Ostatak konferencije bio je podijeljen u tri sesije: “Alija Isaković i jezička politika”, “Alija Isaković i karakteristična bosanska leksika” i “O jeziku i stilu Alije Isakovića”. Učesnici ove naučne konferencije bili su univerzitetski profesori i profesori koji rade u srednjim školama. Direktor Instituta za jezik Alen Kalajdžija kazao je da su ovim naučnim skupom pokušali povezati sve katedre na kojima se izučava bosanski jezik, jer je tema vezana i za Aliju Isakovića i za bosanski jezik. Kalajdžija kaže kako mu je posebno drago što je konferencija okupila ljude iz gotovo svih dijelova Bosne i Hercegovine.

“Kada se ova manifestacija završi, mislim da ćemo imati kompletniju sliku o Isakoviću kao čovjeku koji se zalagao za očuvanje i vraćanje imena bosanskog jezika i čovjeku koji je konkretno, kroz svoje tekstove i književni angažman, nastojao djelovati na planu promocije bosanskog jezika. Danas imamo pozitivan stav kada je riječ o radu i djelu Alije Isakovića, odnosno o pitanju afirmacije bosanskog jezika. Ovu smo manifestaciju pokrenuli upravo s ciljem da bolje, jasnije i preciznije definiramo Isakovićevo djelovanje i utjecaj na vraćanje historijskog imena bosanskog jezika. Nakon što napravimo zbornik radova, moći ćemo iz perspektive i uglova raznih istraživača bolje vidjeti koliko je, zapravo, Alija Isaković bio zaslužan za revitalizaciju bosanskog jezika”, istakao je Kalajdžija.

On je ocijenio i da se, nažalost, djelu Alije Isakovića danas ne pridaje važnost kakvu zaslužuje. “Mi ovom manifestacijom želimo skrenuti pažnju široj javnosti da je Alija Isaković uistinu važan čovjek, književnik, naučnik, osoba koja bez imalo ustezanja i promišljanja, vrlo direktno, otvoreno, jasno i bez kompleksa govori o bosanskom jeziku. On je već davne 1965. godine na neki način počeo govoriti o bosanskom jeziku. Ova je informacija malo poznata, ali on je 1965. godine u časopisu Odjek objavio tekst pod nazivom Nervoza u našem književnom jeziku. On tu kaže da bosanska varijanta nije beogradski govor ijekavskog standarda i da se u Bosni ne govori tako, već da postoji posebna varijanta srpsko-hrvatskog jezika, tada se govorilo o varijantama, aludirajući time na bosanski jezik”, rekao je Kalajdžija.

Direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu smatra da je danas, kada se bosanski jezik beskrupulozno negira, posebno važno govoriti o Aliji Isakoviću, koji je još u doba komunizma iznosio kristalno jasne odgovore i stavove.

U Bošnjačkom institutu 14. marta 2017. godine održana je naučna konferencija pod nazivom “Alija Isaković i bosanski jezik”. Organizator je ovog skupa Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu. Institut ove godine proslavlja 45 godina aktivnog, neprekinutog djelovanja, pa je tim povodom organizirana jednomjesečna manifestacija “Dani Instituta za jezik”, a njen centralni događaj jeste naučna konferencija o Aliji Isakoviću. Konferencija je organizirana povodom dvadeset godina od Isakovićeve smrti.

U uvodnom dijelu konferencije govorilo se o privatnom životu Alije Isakovića. O njemu su govorili ljudi koji su godinama poznavali i družili se s Isakovićem, piscem, borcem za bosanski jezik, bošnjaštvo i Bosnu i Hercegovinu. U prvom je redu tu bila njegova supruga prof. dr. Emina Kečo-Isaković, brojni akademici, profesori i književnici koji su imali priliku i čast poznavati ovog naučnog pregaoca.

Ostatak konferencije bio je podijeljen u tri sesije: “Alija Isaković i jezička politika”, “Alija Isaković i karakteristična bosanska leksika” i “O jeziku i stilu Alije Isakovića”. Učesnici ove naučne konferencije bili su univerzitetski profesori i profesori koji rade u srednjim školama. Direktor Instituta za jezik Alen Kalajdžija kazao je da su ovim naučnim skupom pokušali povezati sve katedre na kojima se izučava bosanski jezik, jer je tema vezana i za Aliju Isakovića i za bosanski jezik. Kalajdžija kaže kako mu je posebno drago što je konferencija okupila ljude iz gotovo svih dijelova Bosne i Hercegovine.

“Kada se ova manifestacija završi, mislim da ćemo imati kompletniju sliku o Isakoviću kao čovjeku koji se zalagao za očuvanje i vraćanje imena bosanskog jezika i čovjeku koji je konkretno, kroz svoje tekstove i književni angažman, nastojao djelovati na planu promocije bosanskog jezika. Danas imamo pozitivan stav kada je riječ o radu i djelu Alije Isakovića, odnosno o pitanju afirmacije bosanskog jezika. Ovu smo manifestaciju pokrenuli upravo s ciljem da bolje, jasnije i preciznije definiramo Isakovićevo djelovanje i utjecaj na vraćanje historijskog imena bosanskog jezika. Nakon što napravimo zbornik radova, moći ćemo iz perspektive i uglova raznih istraživača bolje vidjeti koliko je, zapravo, Alija Isaković bio zaslužan za revitalizaciju bosanskog jezika”, istakao je Kalajdžija.

On je ocijenio i da se, nažalost, djelu Alije Isakovića danas ne pridaje važnost kakvu zaslužuje. “Mi ovom manifestacijom želimo skrenuti pažnju široj javnosti da je Alija Isaković uistinu važan čovjek, književnik, naučnik, osoba koja bez imalo ustezanja i promišljanja, vrlo direktno, otvoreno, jasno i bez kompleksa govori o bosanskom jeziku. On je već davne 1965. godine na neki način počeo govoriti o bosanskom jeziku. Ova je informacija malo poznata, ali on je 1965. godine u časopisu Odjek objavio tekst pod nazivom Nervoza u našem književnom jeziku. On tu kaže da bosanska varijanta nije beogradski govor ijekavskog standarda i da se u Bosni ne govori tako, već da postoji posebna varijanta srpsko-hrvatskog jezika, tada se govorilo o varijantama, aludirajući time na bosanski jezik”, rekao je Kalajdžija.

Direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu smatra da je danas, kada se bosanski jezik beskrupulozno negira, posebno važno govoriti o Aliji Isakoviću, koji je još u doba komunizma iznosio kristalno jasne odgovore i stavove.