“Merhamet” je, dijeleći tokom svoje historije sudbinu bošnjačkog naroda, djelujući kroz četiri različite države, odnosno državna ustrojstva, preživio brojne političke, ekonomske, društvene turbulencije i ratove, pa će preživjeti i napade zlonamjernih pojedinaca. Naš nijet i naša misija isuviše su značajni da nas takva podmetanja i prepreke mogu skrenuti s puta dobročinstva koji je započet daleke 1913. godine, a koji su trasirali naši preci, tada najznamenitiji Bošnjaci, među kojima su bili i prvi predsjednik “Merhameta” dr. Mehmed Spaho i veliki reis Džemaludin ef. Čaušević, a kasnije i naš rehmetli predsjednik Alija Izetbegović
Razgovarao: Filip Mursel BEGOVIĆ
Kenan Vrbanjac rođen je u Travniku 13. januara 1981. godine. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Travniku, a u Sarajevu Odsjek za književnosti naroda BiH na Filozofskom fakultetu. Još kao student radio je za kompaniju “PrismResearch” kao koordinator za Srednjobosanski kanton. Godine 2006. radio je u VGT osiguranju, Filijala Travnik, a od 2007. do 2009. godine bio je profesor Bosanskog jezika i književnosti u Srednjoj školi “Nikola Šop” u Jajcu. Godine 2011. izabran je za predsjednika džematskog odbora Sulejmanija (Šarene) džamije u Travniku. Član je Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice Travnik od 2015. godine. U Regionalnom odboru “Merhameta” Travnik počinje raditi 2012. godine kao sekretar, a 2016. godine izabran je za direktora. Skupština HO “Merhamet” MDD je u decembru 2018. godine izabrala Kenana Vrbanjca za novog predsjednika ove humanitarne organizacije.
STAV: Lijepo je značenje riječi merhamet, ali je nažalost tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i nakon nje u javnosti unesena svojevrsna doza nepovjerenja u vašu instituciju koja baštini tradiciju preko stotinu godina. Zašto je to tako?
VRBANJAC: Muslimansko dobrotvorno društvo “Merhamet” u februaru naredne godine obilježava 107. godišnjicu rada i jedna je od najstarijih organizacija, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u regiji. Tokom svoje stoljetne misije “Merhamet” je dijelio sudbinu svog naroda i niko ne može osporiti njegovu ulogu i zaslugu što su Bošnjaci, kao narod, opstali, sačuvali svoj identitet, jezik, kulturu i vjeru. I danas je uloga “Merhameta”, kao jedne od temeljnih bošnjačkih institucija, nezamjenjiva jer je riječ o organizaciji koja je socijalni stub bošnjačkog naroda, o čemu često svjedoče, i to naglašavaju značajne ličnosti iz kulturnog, vjerskog i političkog života Bošnjaka i Bosne i Hercegovine.
Nisu pretjerane ni tvrdnje onih koji su skloni kazati da je “Merhamet” tokom agresije na našu zemlju (1992–1995) umnogome doprinio biološkom opstanku Bošnjaka, ali i opstanku države Bosne i Hercegovine. No, o tome će historija kazati svoje. Nažalost, u našem narodu uvijek se nađu oni koji žele minimizirati značaj bošnjačkih organizacija, ne samo “Merhameta”, i to često uz potporu drugih koji ne žele dobro Bošnjacima. Postoje i oni koji su skloni rušenju najznačajnijih bošnjačkih organizacija, pa u toj kampanji pribjegavaju stvaranjem paralelizama. Svjedoci smo da od takvih pojava nije pošteđena ni najznačajnija institucija Bošnjaka i njihov temeljni stub, Islamska zajednica u BiH, koja je kroz sve nesretne i turbulentne periode u historiji našeg naroda sačuvala naš narod, njen biološki opstanak, njegov vjerski i svaki drugi identitet.
“Merhamet” je, dijeleći tokom svoje historije sudbinu bošnjačkog naroda, djelujući kroz četiri različite države, odnosno državna ustrojstva, preživio brojne političke, ekonomske, društvene turbulencije i ratove, pa će preživjeti i napade zlonamjernih pojedinaca. Naš nijet i naša misija isuviše su značajni da nas takva podmetanja i prepreke mogu skrenuti s puta dobročinstva koji je započet daleke 1913. godine, a koji su trasirali naši preci, tada najznamenitiji Bošnjaci, među kojima su bili i prvi predsjednik “Merhameta” dr. Mehmed Spaho i veliki reis Džemaludin ef. Čaušević, a kasnije i naš rehmetli predsjednik Alija Izetbegović, koji je bio član “Merhameta” i od kojeg smo imali veliku podršku, a čiju ideju i danas njegujemo.
Uostalom, “Merhamet” to potvrđuje svojim djelima, svojim brojnim projektima čiji je cilj čuvanje dostojanstva najsiromašnijih slojeva našeg društva, prije svega Bošnjaka, ali i svih ostalih kojima je pomoć potrebna i kojima je “Merhamet” jedino utočište. Snagu “Merhameta” potvrđuju i naše brojne humanitarne aktivnosti širom svijeta, zbog čega je “Merhamet” i van granica BiH postao respektabilna organizacija koja je dobila brojna međunarodna priznanja.
STAV: Kada govorimo o povjerenju, odnosno vraćanju povjerenja u Vašu humanitarnu misiju, možete li s nama podijeliti Vašu viziju razvoja “Merhameta” u budućnosti?
VRBANJAC: “Merhamet” godinama realizira veliki broj projekata značajnih za pružanje pomoći ugroženim socijalnim kategorijama, i to: po pitanju ishrane, obrazovanja, zdravstvene zaštite, kućne njege starih i iznemoglih osoba, stipendiranja, pomaganja brojnih udruženja RVI, boračkih kategorija, penzionera i tako dalje.
Širok je dijapazon “Merhametovih” aktivnosti i zaista je teško precizno nabrojati sve. Jedan od najvažnijih i najpoznatijih “Merhametovih” projekata jesu javne kuhinje. Imamo 21 kuhinju širom BiH u kojima naša organizacija svakodnevno hrani blizu 8.000 socijalno ugroženih građana. Na našim poljoprivrednim imanjima u Zavidovićima i Visokom godišnje proizvodima više od 70 tona povrća i voća koje potom usmjeravamo u naše kuhinje, kako bi obrok za naše korisnike bio što kvalitetniji, a oni što zadovoljniji.
Jedan od najznačajnijih “Merhametovih” projekata jeste i akcija “Kurban”, koju organiziramo više od dvije decenije. Ova je akcija značajna za “Merhamet” jer se njom osiguravaju dovoljne količine mesa za nesmetano funkcioniranje naših kuhinja tokom cijele godine.
A šta građani zaista misle o “Merhametu” i koliko je njihovo povjerenje u našu organizaciju, potvrđuje upravo akcija “Kurban”, koja je iz godine u godinu sve uspješnija. Koliko je povjerenje u “Merhamet”, govori i veliki broj naših donatora, firmi, institucija i pojedinaca, bez čije podrške “Merhameta” ne bi mogao biti tako uspješan.
“Merhamet” ima i svoju Fondaciju za stipendiranje učenika “Edah Bećirbegović”, iz koje pomažemo školovanje učenika osnovnih i srednjih škola iz socijalno ugroženih porodica, prije svega povratničku djecu. Upravo ćemo ovih dana podijeliti oko 70 takvih stipendija. Veoma važan projekt “Merhameta” jeste i kućna njega starih i iznemoglih lica. Ovo je, inače, jedna od najhumanijih aktivnosti naše organizacije. Zato nam je cilj da taj projekt uspješno proširimo na što veći prostor Bosne i Hercegovine.
Regionalni odbor “Merhameta” Travnik, dok sam bio na čelu te “Merhametove” organizacione jedinice, pokrenuo je projekt besplatnog šišanja i kupanja naših korisnika i pružanje besplatnih zdravstvenih pregleda. Ostali naši regionalni odbori nastojat će da, također, prate ovaj projekt, a to već rade i regionalni odbori u Zenici i Maglaju. “Merhamet” ima veoma rasprostranjenu mrežu i djeluje u gotovo svakom gradu BiH. Imamo devet regionalnih odbora u BiH, a svaki regionalni odbor ima na desetine osnovnih odbora, što znači da je mreža “Merhametovih” organizacionih jedinica široko rasprostranjena i da “Merhamet” ima veoma dobru infrastrukturu.
Naravno, “Merhamet” ima svoje organizacione jedinice i van Bosne i Hercegovine, i to u gotovo svim zemljama, bivšim jugoslavenskim republikama, potom u zemljama Zapadne Evrope, poput Njemačke, Austrije, Norveške, Švedske, potom u Australiji…
STAV: Koji su konkretni rezultati koje ste ostvarili u periodu od kada ste preuzeli “Merhamet”?
VRBANJAC: Ja sam funkciju predsjednika HO “Merhamet” MDD preuzeo krajem decembra 2018. godine, kada mi je Skupština ukazala povjerenje i izabrala me za novog predsjednika ove humanitarne organizacije. Moram reći da je to za mene bila ogromna čast, znajući ko je sve predvodio “Merhamet” u njegovoj stoljetnoj misiji. Spomenuo sam ranije dr. Mehmeda Spahu i reisa Džemaludina Čauševića, ali je “Merhamet” na svom čelu imao i brojne druge značajne ličnosti u Bošnjaka. Njen je član, spomenuo sam, bio i naš predsjednik Alija Izetbegović.
Za nepunu godinu svog mandata, osim što sam morao “skenirati” stanje u “Merhametu” kako bih jasnije zacrtao svoje prioritete, uspio sam realizirati neke važne aktivnosti, koje će, po mom mišljenju, donijeti značajne pomake u radu “Merhameta”. Spomenut ću neke od njih. Jedna od ključnih jeste činjenica da je “Merhamet” uspostavio još tješnju saradnju s najznačajnijom bošnjačkom institucijom, Islamskom zajednicom u BiH i uvaženim reisul-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem i što će Islamska zajednica u BiH i “Merhamet”, kako često naglašavam, ubuduće biti “jedna duša, a dva tijela”. “Merhametu” je veoma važna dobra saradnja s Islamskom zajednicom i njeno povjerenje.
Druga veoma značajna stvar koja se dogodila u mom mandatu jeste činjenica da smo uspjeli ujediniti HO “Merhamet” MDD sa svim organizacionim jedinicama “Merhameta” u Republici Srpskoj, koji sada djeluju pod okriljem krovnog “Merhameta” u Sarajevu. To je nešto što daje još veću snagu “Merhameta” i što potvrđuje naše jedinstvo.
U toku mog mandata ostvarena je još bolja saradnja sa stranim humanitarnim organizacijama iz SAD-a, Evrope i Republike Turske, prije svega s “Crvenim polumjesecom” Turske i AFAD‑om, o čemu govore naše zajedničke aktivnosti. “Merhamet” je glavna adresa mnogim stranim organizacijama u Bosni i Hercegovini, jer u “Merhametu” imaju, potvrđuju to sami, više stabilnog i pouzdanog partnera. Naravno, saradnja s njima i “Merhametu” daje dodatnu snagu.
Naš je prioritet da, u skladu s našim mogućnostima i kroz razne projekte, pomognemo ljudima koji su se, često ne svojom krivicom, našli na margini društva. Svi “Merhametovi” kapaciteti usmjereni su u tom pravcu da pomognemo socijalno ugroženim građanima, povratnicima, RVI, demobilisanim borcima, migrantima i izbjeglicama koji su našli privremeno utočište u BiH, te drugim ugroženim kategorijama i pokušamo im život učiniti što podnošljivijim. Naš prioritet je, isto tako, da postojeće projekte održimo i da iznalazimo mogućnosti za nove, da vršimo stalnu edukaciju naših ljudi, naših kadrova, da pratimo sve savremene trendove kada su u pitanju humanitarne organizacije u Evropi i svijetu.
STAV: Ušli ste u Savjet Ramiza Salkića, a zatim su uslijedile optužbe. Kako ste Vi doživjeli Vašu ulogu u Savjetu, odnosno ulogu institucije koju predstavljate?
VRBANJAC: Prihvatio sam sa zadovoljstvom poziv gospodina Ramiza Salkića da, kao predsjednik jedne od temeljnih bošnjačkih organizacija, budem u Savjetu. U tome nisam vidio ništa loše, s obzirom na ulogu Savjeta koja podrazumijeva stvaranje boljeg ambijenta za Bošnjake u Republici Srpskoj. Utoliko više što je uloga “Merhameta” upravo to te se uloga Savjeta ne kosi s našom misijom, nego se, naprotiv, te dvije uloge prožimaju i imaju isti cilj.
Što se tiče medijskih napisa nekih “dušebrižnika”, uopće se ne obazirem na to jer su puni zlonamjernih tvrdnji i lažnih informacija. Prije svega, laž je da članovi Savjeta primaju bilo kakve naknade za članstvo. Naš je rad dobrovoljan, dakle volonterski i bez ikakvih novčanih ili bilo kojih drugih naknada. Ja sam se, kao predsjednik jedne od temeljnih bošnjačkih organizacija, smatrao obaveznim da gospodinu Salkiću, koliko je to u mojim mogućnostima, pomognem u borbi za prava Bošnjaka u manjem bh. entitetu i poziv da budem član Savjeta shvatio sam jedino tako: stvaranje boljeg ambijenta za život Bošnjaka u tom dijelu BiH.
STAV: Na koji način “Merhamet” može pomoći Bošnjacima u manjem entitetu?
VRBANJAC: Jedan od prioriteta “Merhameta” jeste upravo briga o bošnjačkim povratnicima u manji bh. entitet, ne samo kroz humanitarnu pomoć nego i kroz realiziranje projekata koji će omogućiti održivi povratak. Zato “Merhamet” na svom poljoprivrednom imanju u Zavidovićima planira izgraditi staklenik u kojem bi proizvodio rasad koji ćemo dijeliti povratnicima u manji bh. entitet. S obzirom na to da u “Merhametovom” timu imamo ugledne advokate i pravnike, povratnicima osiguravamo i besplatnu pravnu pomoć.
Jedna od aktivnosti “Merhameta” kojom želimo pomoći jeste i otkup kurbana od povratničkih porodica. Briga o našim povratnicima bit će efikasnija i zbog ujedinjenja HO “Merhamet” MDD i “Merhameta” u Republici Srpskoj, koje je obavljeno uz podršku Islamske zajednice u BiH, odnosno Muftijstva banjalučkog i muftije Nusreta ef. Abdibegovića.
“Merhametova” podrška bošnjačkim povratnicima potvrđena je i tokom proteklom Ramazanskog bajrama, gdje smo svake večeri organizirali zajedničke iftare s Bošnjacima u Republici Srpskoj, i to će ubuduće biti praksa. Tokom ramazana je “Merhamet” osigurao pomoć za povratnike u vrijednosti od blizu 500.000 KM.
STAV: Šta je perspektiva djelovanja van BiH, odnosno koja je uloga “Merhameta” u dijaspori?
VRBANJAC: Već sam kazao da “Merhamet” ima svoje organizacione jedinice u svim zemljama u regiji, bivšim jugoslavenskim jedinicama, potom u Albaniji, Njemačkoj, Norveškoj, Švedskoj, Austriji, Australiji… Naš je cilj da se naša mreža u zapadnoevropskim zemljama još više proširi, zahvaljujući našoj dijaspori koja je izuzetno vezana za svoj zavičaj i za svoj narod u Bosni i Hercegovini.
Koliki je značaj naše dijaspore i njihove solidarnosti, potvrđeno je i tokom katastrofalnih poplava koje su u maju 2014. godine pogodile našu zemlju. Tada je naša dijaspora uputila ogromnu pomoć posredstvom Islamske zajednice u BiH i “Merhameta”, a koju je “Merhamet” podijelio porodicama čiji su domovi i imovina stradali u poplavama i klizištima.
Mi u “Merhametu” imamo značajnu saradnju s našom dijasporom i nastojimo da im se nađemo pri ruci, da budemo adresa gdje se oni uvijek mogu javiti kako bi lakše realizirali svoje humanitarne aktivnosti, usmjerene prema svojim sunarodnjacima koji su u stanju socijalne potrebe.
STAV: Koliko je intenzivna saradnja s ostalim udruženjima poput “Preporoda” i VKBI?
VRBANJAC: Saradnja “Merhameta” s BZK “Preporod”, Vijećem Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Asocijacijom nezavisnih intelektualaca “Krug 99”, Bošnjačkim institutom – Fondacijom Adil Zulfikarpašić sve je intenzivnija. Iako sarađuju odavno, ove su organizacije svoju saradnju ozvaničile prošle godine potpisivanjem Protokola o saradnji.
Nekako u isto vrijeme kad sam i ja preuzeo funkciju predsjednika “Merhameta”, na čelo “Preporoda” došao je prof. dr. Sanjin Kodrić, vrsni intelektualac, erudita i čovjek koji je predan brizi o bošnjačkom identitetu, kulturi, jeziku, tako da smo vrlo brzo našli zajednički jezik, kao čelnici dvije bošnjačke institucije.
Saradnja “Preporoda”, VKBI-ja i “Merhameta”, koja se ogleda u nekim značajnim zajedničkim projektima, neophodna je jer je riječ o temeljnim bošnjačkim organizacijama i njihova je snaga upravo u njihovom zajedničkom djelovanju po najznačajnijim pitanjima koja određuju sudbinu Bošnjaka. Zaista sam ponosan i sretan zbog naših dobrih odnosa koji su polučili dobre rezultate.
STAV: Koji su oblici Vaše saradnje s Islamskom zajednicom?
VRBANJAC: Saradnju s najznačajnijom bošnjačkom institucijom Islamskom zajednicom u BiH i uvaženim reisul-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem za “Merhamet” životno je važna. Naime, iako je samostalna i nezavisna institucija, “Merhamet” je oduvijek bio naslonjen na Islamsku zajednicu u BiH, koja je najvažnija institucija bošnjačkog naroda i muslimana u Bosni Hercegovini.
Drago mi je što je tokom mog relativno kratkog mandata saradnja s IZBiH i reisul-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem još više ojačana i što je IZ ukazala povjerenje “Merhametu”, što će rezultirati još boljim rezultatima “Merhameta” u brizi o socijalno ugroženim građanima naše zemlje. To se već potvrdilo na terenu.
Nedavno je Islamska zajednica donirala “Merhametu” 30.000 KM za pomoć migrantima u BiH, od čega je “Merhamet” uspio pripremiti 8.200 obroka za te nevoljnike koji su stacionirani u Bihaću i Tuzli. To nam je bila značajna pomoć, ali nam je ta donacija bila važna i zbog činjenice da IZ ima povjerenje u “Merhamet” i da ga vidi kao svog značajnog partnera. Islamska zajednica i “Merhamet” imaju mnoge zajedničke aktivnosti i na terenu, ali i u dijaspori. Sjetimo se zajedničke akcije u Şanlıurfu u Republici Turskoj, gdje je za sirijske izbjeglice uručena pomoć od 280 mašina za pranje rublja i jedan kontejner sa sudoperama. Sredstva je putem sergija prikupila Islamska zajednica, dio sredstava i “Merhamet”, te je ova pomoć zajednički uručena izbjegličkom kampu u Şanlıurfi. Zaista je mnogo zajedničkih aktivnosti s IZ, i to je ono što nas čini sretnim. I ja sam vezan za IZ kao dugogodišnji mutevelija Šarene džamije u Travniku.
STAV: Do koje su mjere bosanski muslimani iznevjerili ideju solidarnosti i međusobne uzajamnosti?
VRBANJAC: Bosanski muslimani poznati su kao merhametlije, dobri i humani ljudi. Potvrdili su to bezbroj puta kada je to bilo najpotrebnije. Nažalost, uvijek ima pojedinaca ili grupica ljudi koji kvare opći utisak i sliku o Bošnjacima, odnosno bosanskim muslimanima. Ja ne brinem o duhu našeg naroda koji se potvrđuje svakodnevno. Mi u “Merhametu” to najbolje znamo jer se svakodnevno susrećemo s dobrim i humanim ljudima, koji umnogome pomažu rad “Merhameta”, time i ljudima kojima je potrebna pomoć. Dakle, bosanski muslimani su dobar, human i merhametli narod.
STAV: Reisul-ulema nedavno je apelirao u vezi s migrantskom krizom. Do koje je mjere “Merhamet” angažiran?
VRBANJAC: “Merhamet” će odgovoriti na poziv reisul-uleme Huseina ef. Kavazovića. “Merhamet” od samog početka izbjegličkog vala pomaže migrante u BiH. Regionalni odbor “Merhameta” Bihać pogotovo, koji je pomagao migrante u svim kampovima u tom kantonu. Sada je akcenat na kampu Vučjak. Isto tako, Regionalni odbor “Merhameta” Tuzla u svojoj Javnoj kuhinji “Imaret” svakog dana priprema po dva obroka za migrante u tom gradu. “Merhamet”, shodno svojim mogućnostima i potrebama, pomaže i migrante u Sarajevu, kao i u Centru “Salakovac” kod Mostara.
Migrantima “Merhamet” pomaže u hrani, sredstvima za higijenu, odjeći, obući, ćebadima, i to iz vlastitih sredstava te iz donacija naših partnerskih organizacija i humanih pojedinaca.
Pomagali smo ranije imigrante koji su svoje utočište našli u Srbiji i Hrvatskoj. Nastavit ćemo pomagati ove nevoljnike u skladu sa svojim mogućnostima. Nadamo se da ćemo u tome konačno imati i pomoć naših vlasti jer “Merhamet” troši vlastite resurse i ima velike izdatke. Međutim, ne možemo okretati glavu od migrantske krize i od ljudi kojima je pomoć potrebna.
Podsjetit ću da je “Merhamet” donirao 95,5 tona kurbanskog mesa (5.327 kurbana) sirijskim izbjeglicama koje su stacionirane u izbjegličkim kampovima u Siriji, u blizini granice s Turskom. Pomoć “Merhameta” obuhvatit će više od 30.000 izbjegličkih porodica u kampovima u Elbilu (regija Kilis-Afrin), Karaköprü (Cobanbey), Idlibu i u još nekim mjestima, odnosno oko 170.000 izbjeglica.
“Merhamet” ovu akciju provodi već šest godina zaredom te je do sada sirijskim izbjeglicama u kampovima u blizini sirijsko-turske granice ukupno donirao oko 700 tona mesa ili, preciznije, 42.000 kurbana.