fbpx

Šta je građevina kolektivnog identiteta Bošnjaka

Zatečeno stanje bošnjačkog kolektivnog identiteta nije usklađeno s temeljnim principima, posebno u slučajevima propagiranja nacionalnog identiteta bosanstva nauštrb narodnosnog identiteta bošnjaštva; neučestvovanje akademske i intelektualne zajednice u kreiranju vlastitog čitanja svih naučnih disciplina, a posebno onih od nacionalnog interesa (historija, književnost, lingvistika...), već pristajanje na orijentalističku, beogradsku ili zagrebačku perspektivu posmatranja stvari

 

Piše: Prof. dr. Sead ŠEMSOVIĆ, šef Odsjeka za književnosti naroda BiH na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajeva

Onakvi smo kakvo nam je društvo!

Društvo nam je onakvo kakvi smo mi!

Svaka vrsta identiteta, pa tako i kolektivni identiteti, temelji se na iskustvu. Porazi i pobjede, usponi i padovi definiraju kako pojedinca, tako i zajednice. KOLEKTIVNO ISKUSTVO nužno gradi KOLEKTIVNO PAMĆENJE, koje ne služi tek očuvanju znanja o prošlom, već se iz njega treba postepeno kristalizirati slojevitost KOLEKTIVNOG IDENTITETA. Svaka zajednica proživljava, na ovaj ili na onaj način, neki vid zajedničkog iskustva – od iskustva će nastati pamćenje ukoliko se ti doživljaji i zaključci iskustva verbaliziraju i neprestano ponavljaju kroz obrazovni sistem, medije i uopće u svakodnevnom životu. Tek verbalizacijom iskustva i njegovim ponavljanjem stječu se preduvjeti za oformljenjem kolektivnog pamćenja, a potom i kolektivnog identiteta.

KOLEKTIVNI IDENTITET temelji se na znanju, svjesnosti i emotivnoj vezi prema Državi, Narodu, Jeziku i Vjeri. Ova četiri stupa drže građevinu kolektivnog identiteta, čija se stabilnost samjerava brojem članova koji dijele iste svjetonazore o sva četiri pojma. Oni članovi zajednice koji participiraju s tri stupna identitarna pojma sudjeluju u održavanju njezine stabilnosti, dok svaka kombinacija od dva ili eventualno jednog pojma u manjoj mjeri prisutnosti ne koristi kolektivnom identitetu, a u većoj mjeri prisutnosti mu šteti.

Kolektivni identitet ne smije biti narušen životom izvan matične zemlje, već ga može i treba obogatiti dodatnim iskustvom. To jasno vidimo kod Jevreja. Jevrej je Jevrej gdje god da živi, kako u narodnosnom, tako i u vjerskom smislu. Na isti način funkcionira i Srbin, Hrvat, Albanac, Bugarin, Italijan, Pakistanac, Indonežanin… Primjeri identiteta Amerikanac, Australac, Kanađanin, Švicarac nisu utemeljeni na kolektivnom iskustvu, već na trenutnom interesu, te samim tim nisu adekvatni primjeri kolektivnog identiteta. U tim identitetima participira veliki broj različitih kolektivnih identiteta tvoreći interesnu zajednicu.

BOŠNJACI svoj identitet temelje na pojmovima Bosna, Bošnjaci, bosanski jezik i islam. Bez obzira na to da li žive u državi Bosni i Hercegovini, u domovinskim zemljama – Sandžak: Srbija i Crna Gora, Kosovo ili u dijaspori: Hrvatska, Makedonija, Slovenija, Njemačka, pa do Kanade i Australije i Novog Zelanda, Bošnjaci dijele zajedničke identitarne pojmove. Znanje, svjesnost i emotivna veza prema označenim idejama objedinjuju ih u snagu zajedničkog identiteta. Njihova zajednička briga za Bosnom, bošnjaštvom, bosanskim jezikom i islamom ujedinjuje ih u željama, htijenjima i ciljevima vlastitog sazrijevanja, što će se ogledati u glasanju na izborima za sve nivoe vlasti, učešću u oblikovanju obrazovnog sistema, u razvijanju naučnih disciplina od nacionalnog interesa i slično. Ukoliko žive izvan prostora Bosne, njihova iskustva iz drugih država mogu biti od iznimnog značaja za pospješivanjem vlastite svijesti o zajedničkom identitetu. Na taj način funkcioniraju svi kolektivni identiteti na svijetu.

Iako država s najstarijom diplomatskom praksom u okruženju i šire (12. stoljeće), jezikom koji je iskorišten za normiranje svih književnih jezika u okruženju (srpskog, hrvatskog i crnogorskog), stećcima koji odjednom postaju baština i drugih naroda i kultura, sevdalinkom, guslarskim pjesmama i sličnim kulturnim proizvodima koji bivaju prisvajani, moramo priznati da bošnjački kolektivni identitet, a zbog narušenog kontinuiteta pamćenja i borbe za očuvanjem i usavršavanjem, nije na nivou zrelosti srpskog ili hrvatskog kolektivnog identiteta.

ZATEČENO STANJE bošnjačkog kolektivnog identiteta nije usklađeno s temeljnim principima, posebno u slučajevima propagiranja nacionalnog identiteta bosanstva nauštrb narodnosnog identiteta bošnjaštva; neučestvovanje akademske i intelektualne zajednice u kreiranju vlastitog čitanja svih naučnih disciplina, a posebno onih od nacionalnog interesa (historija, književnost, lingvistika…), već pristajanje na orijentalističku, beogradsku ili zagrebačku perspektivu posmatranja stvari; smanjeno učestvovanje dijaspore u izborima, posebno za općinsku vlast onih gradova i općina koji su etnički očišćeni progonom i ubistvima civilnog bošnjačkog stanovništva; sunovrat obrazovnog sistema kojim se grade identitarno bezlične generacije bez pamćenja.

Sve pobrojano i puno toga drugog nužno je uskladiti s temeljnim principima kolektivnog identiteta s početka teksta, bez promjene lične svijesti, niko ne zaslužuje da mu bude bolje, jer onakvi smo kakvo nam je društvo, a društvo nam je onakvo kakvi smo mi!

 

PROČITAJTE I...

Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Čitajte najnovije objave na novom STAV web portalu klikom na link!