Središnja tema ovog prazničnog dvobroja je nagrada „25. novembar“ čiji su ovogodišnji laureati Tvrtko Kulenović i Asmir Kujović.

Skandalozne tvrdnje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o Bosni i Hercegovini kao tempiranoj bombi središnja su tema novog broja Stava.

Za ovaj 244. broj Stava Fadil Novalić, premijer Federacije BiH, govori o rezultatima provođenja Reformske agende u protekle četiri godine, ali i najavljuje novu, tzv. Reformsku agendu II. Da bi se nastavio rast iz proteklih godina, potrebno je provesti još dosta teških reformi, ali ako je suditi po dosadašnjim iskustvima, Vlada neće odustati od zacrtanog kursa.

Ovosedmični susret Milorada Dodika i Dragana Čovića sa Miroslavom Lajčakom u Bratislavi jedna je od središnjih tema 243. broja Stava.

Središnja tema ovog 242. broja Stava jesu recentni napadi na Mustafu Spahića, čovjeka koji ne želi šutjeti.

Jedna od glavnih tema ovog broja Stava je i operacija turskih vojnih snaga nazvana „Izvor mira“. Dopisnik Stava iz Turske piše o tome kako je akcija turske vojske ujedinila komunjare, naciste i cioniste te poentira: „Koliki ološ treba biti da bi se tridesetak miliona ljudi, koji žive u četiri vrlo različite države, govore četiri različita jezika, glasaju za vrlo različite političke opcije i partije, gurnulo pod kišobran jedne staljinističke nazovipartije, koja politiku “vodi” ubijajući civile često omraženim metodom, bombašima samoubicama?“

Islamska je zajednica na čelu s Huseinom ef. Kavazovićem pronašla put do vlastitosti, optimalnu mjeru oštrine i dostojanstva, ne gubeći svoj dignitet u dnevnopolitičkim obračunima. Ono što je falilo reisu Kavazoviću u proteklih sedam godina jeste populizam. Hvala Bogu da je tako, jer Islamska zajednica ne smije, upravo zbog vlastitog moralnog kredibiliteta, preuzimati raširene javne diskurse koji počesto liče na dobro uhodani “reality show”.

Reporteri Stava posjetili su Fatu Orlović koja čeka bagere u svom dvorištu. “Želja mi je da na mjestu crkve moji sinovi naprave kuće”, kaže nana Fata i nastavlja: „I kada se crkva izmjesti, a nadam se da ću to doživjeti, svi smo na neki način oštećeni: i oni koji su nam nanijeli mnogo zla, i oni koji su crkvu napravili, i oni koji su nas vrijeđali, ali i ja jer sam oboljela.”

S akademikom Dževadom Jahićem razgovarali smo u povodu promocije nova dva toma njegovog Rječnika bosanskog jezika. Riječ je, nesumnjivo, o najvećem naučnom poduhvatu u bosnistici, ali i jednom od najvećih naučnih projekata u savremenoj bosanskohercegovačkoj historiji.