Na uzorku od gotovo 4.000 ispitanika, koliko je glasalo do zaključenja ovog broja, pokazalo se da većina (84,86%) anketiranih podržava zahtjev za revizijom. Među anketiranima bilo je 77,88% Bošnjaka, 3,69% Hrvata, 6,06% Srba i 12,37% Ostalih.
Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 23. februara, širom Bosne i Hercegovine.
Treba ponoviti da bi i samim Srbima trebalo biti u interesu da se podnese revizija. Čega se boje ako tvrde da je neosnovana, da pravni zastupnik nema legitimitet? Eto im prilika da jednom zauvijek završe tu priču, pa da se mogu pozvati na konačnu presudu. Ili se zaista nečega boje? Ili ih, negdje duboko ispod debele kože, muči savjest?
Ni Stav nije odgovarao mnogima pa, čim je lansiran, a ovim izdanjem obilježavamo dvije godine izlaženja i stoti broj, bio je etiketiran i napadan. Predviđali su nam vijek od dva mjeseca i desetak brojeva, s nama su se ismijavali, prozivali su nas nacionalistima, fašistima i radikalima, iako mi nikada nismo bošnjački identitet promatrali jednoobrazno prihvaćajući podjelu na “zelene” nacionaliste i “crvene” antifašiste, iako mi nikada nismo bosanskohercegovački identitet promatrali kao ekskluzivni prostor samo Bošnjaka.
Treba li vjerovati Aleksandru Vučiću kada govori ono što godi našemu uhu? Treba, ali pod uvjetom da nećemo zaboraviti njegovu izreku “da će za jednog Srbina ubiti sto muslimana”. Bolje bi bilo znati da će za jedan kilometar autoputa ili brze ceste koju izgrade Bošnjaci Srbi izgraditi stotinu kilometara
Kolika god personalna agonija i strah od mogućeg sudskog procesa Milorada Dodika uvodi u paniku i drskost neobjašnjivih razmjera, a koju on na dnevnoj bazi otjelotvoruje nepoštivanjem suvereniteta države Bosne i Hercegovine, toliko me još više uznemiruje letargija i tišina ogromnog broja federalnih institucija, koje nisu samo Stranka demokratske akcije, a kojoj se po automatizmu ispostavlja svaka faktura za permanentne blasfemije Dodika, čovjeka koji cijeli jedan entitet drži kao taoce svog straha, primitivizma i bahatosti“
U ovom broju portretiramo Fahrudina Radončića, lidera opozicije u vlasti. Bit će zanimljivo gledati, kako će se bližiti 2018. godina i opći izbori, kalkulantsko približavanje Radončića ljevici sa željom da i njega oplode svojim jedinstvom – ovaj put ne bošnjačkim – nego lijevobosanskim.
Glavni i odgovorni urednik Stava, Filip Mursel Begović, u uvodniku novog broja analizira Jahorinsku deklaraciju i pojašnjava ko su zapravo ljudi koji su je potpisali.
Preglasavanje Bošnjaka u izboru novog predsjednika Suda BiH i izbor Ranka Debevca, a odmah potom sastanak Dragana Čovića i Milorada Dodika i njihova inicijativa da se iz Ustavnog suda BiH izbace strane sudije, ne bi li slobodno i na toj pravosudnoj instanci mogli združeno preglasavati Bošnjake, jedna je od najvećih kriza u BiH nakon Daytona.
„Optužujući Bosnu i Hercegovinu za “islamski ekstremizam” i izazivajući strah od navodnih hiljada ekstremista koji se vraćaju s iračkog i sirijskog ratišta (istina je da je riječ o dvocifrenim brojevima), predsjednica Hrvatske zaboravlja da upravo država na čijem je čelu skriva, njenim rječnikom, “hiljade” zločinaca koji su od pravde iz Bosne i Hercegovine pobjegli u Hrvatsku
