fbpx

Kultura

Sve ono što se zatrpa i ostane nerazjašnjeno i neiskazano stvara određenu traumu. Ako postoji interes za ratnu tematiku, onda moramo dozvoliti da autor progovori. Vrijeme već čini da na temu rata gledamo iz drugih uglova. Danas imamo generacije mladih koje se ne sjećaju rata, ali žive njegove posljedice, tako da su odrastali bez roditelja, bez rođaka, bez svog krova nad glavom. Ko može zabraniti tim generacijama da iskažu vlastiti stav o tome? Rat je krucijalni događaj koji ne možemo preskočiti

UNESCO je 17. decembar uzeo kao spomendan Mevlane Dželaludina Rumija, velikana svijeta, koji se kao svečanost od 1955. obilježava u Konyi, ali i u Parizu. Predratna Mevlevijska tekija Nadmlini, Katedra Mesnevije i akademija “Šebi-arus” tri su mevlevijske adrese iz Sarajeva u imeniku UNESCO-a. Ova svečanost, akademija, spomendan, što su sve nazivi za “Šebi-arus”, od velikog je značaja za našu opću nauku i kulturu. “Šebi-arus” znači “Nevjestina noć” (to je datum preseljenja Mevlane Dželaluddina Rumija: 17. decembar 1273. godine), a tako se zove i Gazel o smrti, koji se svake godine kazuje / recitira na ovoj svečanosti

. “Čega se ustvari sjećam? Prijateljstva i profesionalizma. Divnih i nesebičnih ljudi s kojim sam i radio i živio. Nikada kao tada. Bilo je i velikih gubitaka i strašnih razočarenja, ali sve je to sada odmaknuto u preboljenu daljinu. S obzirom na to da živimo u prostoru zapuštenosti i nekompetentnosti, pravo je čudo da jedan umjetnički format – radiodramsko stvaralaštvo – još kako-tako postoji. Ako sam, uz sve one koji su neophodni za ovu produkciju, na neki način dao tome svoj doprinos, ja sam zadovoljan”

Pun mjesec; drama, 2019; režija: Nermin Hamzagić; scenarij: Nermin Hamzagić i Emina Omerović; kamera: Amel Đikoli; montaža: Redžinald Šimek; muzika: Enes Zlatar; produkcija: SCCA/pro.ba; igraju: Alban Ukaj, Ermin Sijamija, Boris Ler, Lidija Kordić, Mediha Musliović, Edin Avdagić, Jasna Diklić, Muhamed Hadžović, Alena Džebo, Admir Šehović, Mirela Lambić...

Fond ''Bošnjaci'' već trinaest godina, za učenike srednjih škola i studente iz Bosne i Hercegovine i dijaspore, raspisuje natječaj za najbolji literarni rad. Na ovogodišnji natječaj za najbolji literarni rad o temi ''I snaga i slabost su u srcima'' u predviđenom roku zaprimljeno je 160 radova, koje je Fond ''Bošnjaci'' obradio i pod šifrom dostavio ovlaštenoj Komisiji. Komisija u sastavu: Sevret Mehmedćehajić, prof. (predsjednik), Dr. Mustafa Prljača (član) i Nezim Halilović, prof. (član), je nakon obrade zaprimljenih radova jednoglasno odabrala tri najbolja. Treće mjesto osvojila je Ajla Žujo, studentica I godine Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Drugo mjesto osvojila je Iman Korić, učenica III razreda Prve bošnjačke gimanzije u Sarajevu. Selma Ćenanović, studentica I godine Master studija Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, osvojila je prvo mjesto te njezin rad objavljujemo u sedmičniku “Stav” u saradnji sa Fondom “Bošnjaci”. Dodjele nagrada i priznanja pobjednicima literarnog natječaja će se održati u četvrtak, 12. decembra 2019. godine u prostorijama Fonda ''Bošnjaci''

Mulabdić je, uz Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka i Safvet-bega Bašagića, zasigurno bio ponajvažnije ime cjelokupnog bošnjačkog preporoda na razmeđu stoljeća. Na izazove koje je donijelo novo vrijeme i ulazak Bosne u zapadnoevropski kulturni krug i sastav Austro Ugarske Mulabdić je odgovorio na izuzetan način, aktivno se uključivši u oblikovanje političke, društvene i kulturne stvarnosti Bošnjaka

“Značaj ove zbirke ostat će dugo upamćen, mnogo duže od same nagrade, i mnogo duže nego što živi autor, i mnogo duže nego što publika koja živi u aktuelnom trenutku može to da uprati. Poezija Asmira Kujovića sasvim je avangardna za naš prostor, i to iz više razloga. Postoje različiti elementi koji su prepoznati u ovoj poeziji koji je ističu, a to je da ona bude korak ispred svog vremena. Prisutan je jezički izraz kojim se Kujović sve vrijeme igra. To je ta kaleidoskopska igra svjetlom, to je sistem raspršenog i razbijenog ogledala, to je sistem disperzivnog znanja, disperzivne pažnje, mega i hiperintertekstualne relacije prema različitim kulturalnim nanosima”