fbpx

Društvo

Činjenica da Italijani rado dolaze na naše događaje za nas je priznanje da mi, Bošnjaci, zaista možemo ispuniti taj historijski zadatak približavanja naše vjere Evropi, jer je iz raznih kulturnih, društvenih i historijskih razloga prisustvo Italijana na događajima vjerskog sadržaja kod drugih muslimanskih zajednica manje nego kod nas. Nikako manje bitna činjenica jeste to da i naša djeca vide da naša vjera i muslimani uopće nikako nisu oni vjernici koji isključuju druge u trenucima radosti i veselja, ističe Fazlagić

Zubejda Gobeljić, profesorica odgoja u Behram-begovoj medresi u Tuzli, okončala je 12. maja 2020. godine šestogodišnje educiranje iz svih kiraeta i time stekla titulu prve kurra hafize u Bosni i Hercegovini. Ovaj poduhvat iznijela je do kraja uz pomoć najeminentnijeg stručnjaka kiraetske nauke u Bosni i Hercegovini, kurra-hafiza prof. dr. Dževada Šošića. O svom životnom putu i tome kako je postala hafiza, šta titula “kurra-hafiza” uopće znači, kako do nje doći i zašto je to toliko težak zadatak, kao i o brojnim drugim pitanjima Gobeljić govori za magazin Stav

Kazazu se priviđaju i nekakva “tri neofašizma” koji se bore za transformaciju “politika sjećanja”. A odakle tri fašizma, postalo je jasno nakon njegove izjave koja je vjerovatno jedan od najgorih poslijeratnih primjera historijskog revizionizma na ovim prostorima.

Da li je priča o Kudsu priča o jednom gradu bogate i bremenite historije, ili je to, ustvari, priča o nama? Da li je priča o Kudsu priča o statističkim podacima, broju stanovnika, klimatskim uvjetima, svetim mjestima, mezarovima Božijih poslanika i bogougodnika, ili je to priča o mjeri svih nas; mjeri razumijevanja religijskih nauka koje slijedimo i poruka vjere koju štujemo? Možemo li govoriti i pisati o Kudsu bez da se zapitamo: Kako je moguće da se jedan grad zove “gradom mira” koji je svet za sve tri velike abrahamovske religije, a da u isto vrijeme predstavlja i izgovor za trvenje sljedbenika tih religija? U čemu je problem

"Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija 20. maja 1992. godine prihvatilo je aplikaciju Republike Bosne i Hercegovine za članstvo u UN-u i donijelo Rezoluciju 755. Dva dana kasnije, 22. maja 1992. godine, Generalna skupština UN-a usvojila  je Rezoluciju, čime je Republika Bosna i Hercegovina postala punopravna članica Ujedinjenih nacija. Istog dana, ispred zgrade UN-a podignuta je i prva zastava nezavisne Republike Bosne i Hercegovine, zajedno sa zastavama i druge dvije nove članice, Slovenije i Hrvatske", objavili su na službenoj stranici Fondacije Alije Izetbegovića uz ekskluzivnu priču i arhivske fotografije o nastanku prve zastave nezavisne i demokratske Bosne i Hercegovine. 

Protestni skup nije kako treba ni bio počeo, a već je postalo jasno da se povod za njegovo održavanje izgubio u moru jugonostalgičarskih i sarajevocentričnih parola i simbola, te da bilo kakav “antifašizam” okupljenih počinje i završava na šamanističkom dozivanju uskrsnuća Tita i Jugoslavije u granicama Kantona Sarajevo. Zahvaljujući takvoj ideološkoj, mentalnoj i prostornoj redukciji, propuštena je prilika da se uputi istinski građanski i bosanskohercegovački odgovor na dobro smišljenu provokaciju hrvatskog državnog i crkvenog podzemlja

“Mekić je sa svojim saradnicima ustvari prijavio i prebacio samo četrdeset članova od osam stotina u novoosnovano udruženje, pri čemu je u matičnom džematu iz 1993. godine ostalo 14 osoba, dakle Mahdi Mekić, odbornici i njegovi bliži saradnici. Austrijski sud je u martu ove godine donio presudu kojom je ovaj prebačaj članstva proglašen ništavnim, jer flagrantno krši zakone države Austrije, te je naložio da rukovodstvo IKC Graz, na čelu s Mahdijem Mekićem, mora platiti advokatske i sudske troškove koji iznose skoro 50.000 eura”, kazao je Idriz Omerović za Stav