Postao je carom 2. decembra 1848. godine. Po majčinoj želji, izabrao je ime Franz Joseph, prema kralju reformatoru Josephu II, kojemu nije nimalo ličio. Odgajan je u uvjerenju da je upravo njega Bog izabrao za vladara. Početak vladavine Franza Josepha obilježen je vješanjima ili osudama na dugogodišnje robije pohapšenih revolucionara ili njihovih saradnika, pa je mladi kralj bio veoma omražen
Ponekad mi se čini da su muslimani zarad koegzistencije i tolerancije olahko prepustili Isusa kršćanima. Mi imamo Muhammeda, oni Isusa, neka svako vodi računa o svom kalendaru. Ali, braćo moja napaćena, u moru kazivanja o Isusu, zašto bi jedino islamsko bilo nelegitimno?
Gledao sam kako se kazaljke približavaju broju 12. Linije su se budile. Počeše pojedinačni pucnjevi. Onda krenuše i s vatrom iz mitraljeza. Uslijedile su eksplozije tromblona i bombi. Upalio se njihov tenk na Blagovcu, izađe i poče rokati po našim kućama. Prelijetale su nas VBR-ove rakete ispaljene na Sarajevo. Nas su zasuli minobacačkim granatama. Sakrio sam se u bunker kod Mitketa, odnio je đavo šalu. Napolju je sve poludjelo. Pravo veselje
Čini se da su vjerski blagdani tek izlika za priče o “malenim“ egzistencijama koji su naš udaljeni glas nakon zadnjeg rata. Arif Ključanin živi na Novom Zelandu i nije dopustio da ga izbjegličke traume spriječe u pisanju. Kroz pojedinačne sudbine autor pokazuje kako čovjek može postati “sjenka svoje sjenke”. Priča Mozaik započinje kada Ključanin izrađuje mozaik u prezbiterijanskoj crkvi svetog Ivana Krstitelja u Foresthillu, pedesetak kilometara od Aucklanda. Ovdje autorova islamska uvjerenja dolaze u sukob s poslom kojega radi, a upravo se ovdje iscrtava ono što je Ključanin sa sobom ponio iz svog rodnog Kobaša, a zatim Hrvatske, gdje je dugo vremena živio, da bi na koncu bio prisiljen emigrirati “na kraj svijeta” – priču o manjinskom koje je počesto nenamjerno postavljeno u životno konfliktnu situaciju. Dobar, kakav jest, a u skladu s vjerskim uvjerenjima, Ključanin će uvijek naći izlaz u višku ljubavi koju osjeća prema svima. Pripovjedačev subjekt posve je neskriven; on naprosto širi blagdansku pojmovnost Božića i Bajrama kao nešto kozmičko i zauvijek sveprisutno
Dvadeset godina nakon što su prvi povratnici u Prijedor i Kozarac prenoćili u svojim porušenim kućama ili improviziranim šatorima, više ne očekuju pomoć od države. Oni koji su ostali vjeruju samo u svojih deset prstiju. Osnivaju firme, rade, izvoze i zapošljavaju svoju djecu. Firma Mirsada Ramića, povratnika u Prijedor, jedna je od takvih priča
Već tri godine egzistira ovaj karate klub, i za to su vrijeme njegovi članovi osvojili više od 500 medalja na raznim takmičenjima. Ni s jednog takmičenja na kojem su nastupili nisu se vratili u Srebrenicu bez medalje
Magazin Stav u posjedu je integralnog izvještaja inspektora Finansijske policije F BiH koji otkriva način na koji su bivši menadžeri sarajevski KCUS doveli u milionski finansijski minus; riječ je o sumnjivo raspisanim i provedenim tenderima, bespotrebnim nabavkama opreme od favoriziranih dobavljača ali i milionski vrijednim aparatima koji su godinama neraspakirani stajali u podrumima Kliničkog centra
Nisam čuo da se ljudi bave nečijim novcem i zaradom, širinom ruke, halalom i haramom kao njegovim. Nikom se ne gleda ni u kesu, ni u kuću, ni oko kuće kao Dini Merlinu. Bezbeli je u našim kućama i oko kuća sve sređeno, svaki zalogaj nam je halal, dajemo sirotinji i šakom i kapom, pa bismo malo i Dininu nafaku i bereket raspoređivali
Ako je ljevica spala na zvijezde granta Bajrovićevog NDI-a, poput klauna iz nevladinog sektora Darka Brkana i Amera Bahtijara, štitonošu Štefice Galić, te propalog novinara i političara Bakira Hadžiomerovića, zatim nepopravljivog jugonostalgičara Esada Bajtala, stanovitog Jasmina Mujanovića, za kojega nismo sigurni da je dosegao punoljetnost, pa stanovitu aktivisticu na Twitteru Azru Kaziju, ako im treba pripomoć od autohtonih Londončana Zrinke Bralo i Nevena Anđelića, onda – jao si ga ljevici.
U Arapuši, na mjestu gdje je nekada stajala rodna kuća reisa Džemaludina Čauševića, gradi se spomen-kuća. Na poštovanje jednom od najznačajnijih Bošnjaka i Bosanaca u historiji ove zemlje
