fbpx
  • Društvo
    • (Page 354)

Društvo

Društvo
“Henna tattoo”: Bezbolne tetovaže koje se mogu mijenjati kad god poželite

U Bosni i Hercegovini postojao je za vrijeme osmanske vladavine običaj organizacija djevojačkih večeri, jedan ili dva dana prije svadbe, kada se uz pjesmu i ples koristila kana za uljepšavanje buduće mladenke. Prikazivanjem indijskih i turskih TV serija, u našoj zemlji probudila se i davno zaboravljena tradicija djevojačkih večeri uz bojenje tijela kanom. Upravo su TV novele bile motivacija i inspiracija Adli Mulić da oživi ovaj običaj, ali u nešto modernijem obliku

Društvo
Sve po spisku: Kako su birani čuvari bh. neba

Nakon nekoliko godina od najave, konačno je ozvaničen milionski vrijedan početak obuke kontrolora leta, osoba koje će u narednim godinama brinuti za sigurnost neba iznad BiH. Od dana kada je raspisan konkurs način izbora kandidata bio je obilježen sumnjama i zamagljenom procedurom na osnovu koje su birani najbolji među stotinama zainteresiranih

DruštvoNovi broj
NOVI STAV: Nisu Bošnjaci najgori
Društvo
Sportsko čudo iz srca Bosne

Naredna sezona bit će historijska kada je u pitanju kakanjski sport. Pet tamošnjih timova, odbojkaši, košarkaši, rukometaši, nogometaši i kuglaši, nastupat će u svojim premijer ligama Bosne i Hercegovine. Za uzlet sporta u ovom gradu zaslužna je općinska administracija s Nerminom Mandrom na čelu, koja je ove godine za sport izdvojila milion maraka. Reporteri Stava razgovarali su s ključnim ljudima kakanjskih sportskih klubova

Društvo
Šejh hadži hafiz Mustafa ef. Mujić: Dobrotvor kojem je namaz bio ispred svega

Čuveni šejh Lemeš bio je oženjen iz Paleža, pa je prilikom posjete Paležu upoznao novog imama Mustafu Mujića, kod kojeg je odmah primijetio oštroumnost, znanje i lijepo ponašanje, tako da je mještane upozorio da ga dobro čuvaju i slušaju i, u slučaju da ga izgube, izgubili su sve što imaju. Prema mišljenjima mnogih alima, upravo ova rečenica bila je presudna da Mustafa Mujić prihvati tarikatsko učenje. Kroz druženja se upoznavao sa šejhom Lemešom i s tesavvufom, tarikatom i unutrašnjim, batinskim znanjem

Društvo
I POD MAKLJENOM KANDILJI TREPERE

Grad Prozor svojevremeno je imao čak četiri džamije, od kojih su danas uspravne dvije, a dvjema se ne zna ni za trag. Jedina u stalnoj funkciji jeste Nuhefendića ili Čaršijska džamija, koja je podignuta 1700. godine sa sahat-kulom nedaleko od nje. U ratu je doživjela devastiranja, ali je opstala. Hadži Nesuhova ili Mahalska džamija obnovljena je prethodnih godina. Prvi se put spominje 1604. godine. Ona je u funkciji tokom ramazana

Društvo
Ehli-bejt i Bošnjaci: Poslanikova porodica u Bosni i Hercegovini

O posebnom odnosu Bošnjaka prema Ehli-bejtu svjedoče brojne kulturne forme prisutne u našoj tradiciji: od levhi u starim bosanskim džamijama na kojima su, pored imena četverice pravovjernih halifa, uvijek ispisivana i imena dvojice Poslanikovih, a.s., unuka (hazreti Hasana i hazreti Husejna); preko zastupljenosti ehlibejtskih imena među Bošnjacima, prigodnog obilježavanja Dana ašure i sjećanja na Kerbelu, pa sve do iskazivanja beskrajnog poštovanja i neizmjerne ljubavi prema odabranoj porodici u stihovima bošnjačkih divanskih pjesnika. Ne treba zaboraviti da su i neke bošnjačke porodice krvno vezane za Poslanikovu, a.s., lozu, o čemu svjedoče arhivski dokumenti iz osmanskog perioda. Ovo je priča o njima, kao i o načinima iskazivanja ljubavi i poštovanja prema Ehli-bejtu u bošnjačkoj kulturi

Društvo
O negiranju zločina i bagatelisanju bijelih traka

Prije nekoliko dana, Dušan Šehovac, sociolog i osnivač Demokratske inicijative sarajevskih Srba, objavio je članak pod naslovom "Zašto ratni sukob u Prijedoru i danas medijima u FBiH služi da bi se ubijala istina?, u kojem, između ostalog, brojku od 3.178 ubijenih prijedorskih civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti ocjenjuje kao ideološki i nacionalistički podatak. Prijedorčanin, historičar Jasmin Medić u tekstu za Stav reagira na ovaj Šehovčev članak

Društvo
LIJEPA LI SI

Bez obzira na to što smo svjedočili da jednake ljepote može biti u simfoniji kujundžija koliko i u onoj Mozartovoj. Ili što su naši mostarski zapadni susjedi u svojoj avliji uz simfoniju slušali kako se Kosačom na kraju ori: Ya Allaah, jednako lijepo kao i sve do tada. Uviđam još da je na Kosači polupan dio bosaničnog natpisa “Herceg Stjepan Kosača” (a ISIL nije preuzeo odgovornost), na kojem je do jučer, na veliku bruku, pogrešno bilo napisano Stjepanovo ime, pa se moglo reći da Hrvati ne znaju bosančicu, ili su se pravili da ne znaju, pri čemu su se sigurno pravili da ne znaju da je Stjepan veliki vojvoda rusaga bosanskoga

Društvo
Svako ima svoju nafaku

“Danas je dovedeš na gotovo i, ha mali problem iskrsne, veli ona: ‘Odoh ja babi!’ Eto, jesam li u pravu, vi recite, znate bolje od mene kako to danas hoda, ja samo pričam onako kako vidim”